Kako se hrane djeca u BiH: Skoro polovina ne zna koliko je obroka dnevno preporučeno

Iako većina djece u Bosni i Hercegovini (BiH) prepoznaje da je pravilna ishrana važna za zdravlje, rezultati nove studije o ishrani djece pokazuju zabrinjavajući raskorak između znanja, stavova i svakodnevnih praksi. Studija, koju je proveo UNICEF, ukazuje na nedovoljno razumijevanje osnovnih nutritivnih principa, učestalu konzumaciju nezdrave hrane i nepravilne obrasce ishrane među djecom školskog uzrasta.Podaci pokazuju da skoro polovina djece ne zna koliko je obroka dnevno preporučeno, dok svega mali broj njih može pravilno identificirati glavne izvore energije u hrani, poput šećera, masti i proteina. Istovremeno, sendviči i peciva dominiraju kao najčešći izbor za užinu u školi, dok je konzumacija voća znatno rjeđa.Iako većina djece navodi da je svjesna važnosti zdrave ishrane u prevenciji bolesti, značajan procenat njih i dalje doživljava nezdravu hranu kao privlačnu, uključujući brzu hranu, slatkiše i gazirane napitke. Neredovni obroci i grickanje između obroka dodatno doprinose formiranju nezdravih navika koje mogu imati dugoročne posljedice po zdravlje djece.Rezultati istraživanja među roditeljima pokazuju da većina vjeruje da pravilno hrani svoju djecu i izražava zadovoljstvo vlastitim znanjem o ishrani, ali istovremeno veliki broj njih ne prepoznaje osnovne grupe namirnica i izvore energije u hrani. Ohrabrujuće je što gotovo svi roditelji iskazuju spremnost da nauče više o pravilnoj ishrani djece.Ovi nalazi jasno ukazuju na potrebu za jačanjem sistemskih intervencija koje će unaprijediti znanje o pravilnoj ishrani i podržati formiranje zdravih prehrambenih navika od najranijeg uzrasta. To podrazumijeva integrisanje tema pravilne ishrane u školske kurikulume, jačanje kapaciteta nastavnika, osmišljavanje edukativnih programa za roditelje, te unapređenje školskog okruženja koje treba biti siguran prostor za zdrave izbore.UNICEF nastavlja raditi sa nadležnim institucijama, školama, zdravstvenim sektorom i roditeljima na stvaranju okruženja koje će djeci omogućiti lakši pristup zdravijoj hrani i jasnim, razumljivim informacijama o ishrani, jer zdrave navike stečene u djetinjstvu predstavljaju temelj zdravog života u odrasloj dobi.