Kako se pandemija odražava na mentalno zdravlje ljudi u BiH

Pandemija koronavirusa je za sobom ostavila brojne posljedice, a one koje su možda najmanje vidljive, ali nikako manje značajne su psihološke. Psihologinje su za portal Klix.ba govorile upravo o izlasku iz izolacije, te o tome kako je sistem u BiH odgovorio na pandemiju i kako su donesene mjere zapravo utjecale na mentalno zdravlje ljudi. Psihologinja Nermina Vehabović Rudež je istakla da je i sama izolacija sa sobom nosila strah od obolijevanja i strah od nepoznatog te da trebamo razumjeti da su ljudi poštovali mjere izolacije zbog sebe i sopstvene sigurnosti, iako možda na prvi pogled tako ne izgleda. Kako je dodala, mnogi su negodovali zbog mjera, ali su ih poštovali, a oni koji nisu – plaćali su kazne.

“Strah od obolijevanja nas je čuvao u kući, strah od prenošenja virusa starijim osobama čuvao nas je od kontakta. Ono što već možemo sa sigurnošću reći je da je tokom perioda pandemije i izolacije bilo pojačane pojave anksioznosti, paničnih napada, nasilja u porodici i slično. S druge strane, nakon izolacije se može očekivati da će neki ljudi imati nešto više izraženu socijalnu anksioznost, odnosno, nelagodu prilikom socijalnih kontakata jer im je odgovarala izolacija, a i dalje se može očekivati nastavak pojave anksioznosti, depresivnih simptoma, ali i simptoma PTSP-a. U biti za mene su ekonomska nesigurnost i gubitak posla vrlo značajne posljedice pandemije, ali ne sama izolacija i to će se itekako reflektovati na mentalno zdravlje. Može se očekivati povećan broj rastave brakova zato što su uslovi u izolaciji i usmjerenost jednih na druge doprinijeli promjeni slike partnera i slike braka. Kod mladih ljudi pogotovo školaraca je moglo izazvati ogorčenost, utučenost, anksiozne simptome i određenu vrstu razočarenja zato što nisu mogli završiti školsku godinu onako kako su planirali, pogotovo kada je riječ o održavanju matura”, pojasnila je Vehabović Rudež.

Društvo u BiH se nikada nije susretalo s trenutnom situacijom

Kako je naglasila, naše društvo se nikad ranije nije susretalo s ovakvom situacijom i sve ono što se dešava treba posmatrati kroz prizmu novog i ne može se pouzdano znati šta će se dešavati, možemo samo preTpostavljati. S druge strane, kako je dodala, druge situacije globalnih kriza kao što su ratovi, zemljotresi i poplava nisu kao ove, tako da bi se samo istraživanjima moglo pouzdano govoriti o efektima koronavirusa na mentalno zdravlje.

“Kada govorimo o donesenim mjerama zbog pandemije uvijek se mora imati na umu da je na prvom mjestu zaštita fizičkog zdravlja (sigurnost), a onda je uz njega i neraskidivi dio, a to je briga o mentalnom zdravlju. Kako sam ja gledala mjere izolacije, a radim u zdravstvenom sistemu, u našoj državi se radilo o jednoj amortizaciji posljedica preko ovih mjera kako pandemija ne bi bila pogubna za naše stanovništvo. Upravo ove mjere su pripomogle sigurno da ne dođe do većih posljedica i zato sada raspolažemo situacijama da je naša zemlja dobro prošla u ovom dijelu pandemije tako da po posljedicama možemo vidjeti da su mjere bile opravdane jer se zaštitilo zdravstvo i stanovništvo od povećanog broja oboljenja i smrtnih slučajeva. Profesionalci iz mentalnog zdravlja su sve učinili da se umanje efekti pandemije i izolacije samim tim što su bili angažovani 24 h kako na telefonima, tako i online kroz savjetovanja i prezentacije”, naglasila je.

Psihologinja je posebno istakla da je važno naglasiti da će se posljedice pandemije osjetiti na mentalnom zdravlju kod osoba koje su emotivno osjetljivije, kod onih koje su ostale bez posla, a posebno ako su izgubile nekoga u ovom periodu ili eventualno doživjele neprijatnosti i stigmatizaciju zbog obolijevanja od COVID-19.

“Djeca će posljedice ove pandemije osjetiti onoliko koliko su zapravo njihovi roditelji napravili preduslove ili nisu napravili adekvatne uslove da oni što bezbolnije prođu kroz to. Ako uzmemo djecu do 12. godine onda sigurno zavisi puno od toga šta su roditelji radili tokom pandemije da im pojasne i umanje stres, ali i prije ove pandemije kakav je odnos djece i roditelja bio. Adolescenti, tačnije oni od 12 do 18 godina koji nisu mogli izlaziti napolje, a trebali su i neku vrstu svoje intime, kao i kontakte sa vršnjacima mogli su imati različite smetnje zbog izolacije i zbog toga smo davali posebnu pažnju njima kroz kontakte preko instagrama i facebooka. S druge strane kod starijih ljudi se kao posljedica mogla javiti usamljenost, depresivni simptomi ili efekat na zdravstveno stanje zbog nekretanja, navela je.

Ukidanje mjera u BiH se dogodilo veoma brzo

Kada je riječ o ukidanju mjera, Vehabović Rudež je kazala kako na našem prostoru nedostaje više objašnjenja od stručnih ljudi, konkretno epidemiologa, kako ne bi bilo konfuzije o informacijama koje idu prema stanovništvu.

“Mi obični ljudi ne razumijemo uglavnom krivulje epidemije i to medicinari trebaju pratiti i pojašnjavati stanovništvu, a na stanovništvu je odgovornost prema sebi i drugima da prate te upute, a oni koji to ne rade trebaju biti sankcionisani. Primijetila da su ljudi jedva dočekali da izadju iz izolacije, ali to može biti rizično i zato i jeste stalna napomena za distancom i maskama. Treba naglasiti da je svaki punoljetan pojedinac odgovoran za sebe i tamo gdje ljudi ne mogu da uključe svoju odgovornost jer nisu naučili, će trebati da reaguje policija ili službe koje nadziru poštovanje mjera, ali i stručnjaci će pratiti kako se razvija situacija, tako da će se mjere sigurno vratiti ako se pojavi novi broj oboljelih i zbog toga nam je svima satlo da živimo normalnim životom i zato je važno da sarađujemo s onima koji nam mjere prepisuju kako bi zaštitili sebe i druge”, kazala je Vehabović Rudež.

S druge strane, psihologinja Armina Čerkić je mišljenja da su te mjere brzo ukinute i da bi bilo vrijeme da se ljudi pozovu na suosjećanje i empatiju pogotovo kada je riječ o starijim osobama s obzirom na to da je virus i dalje prisutan.

“Jer je ukinuto stanje restrikcije koja je zapravo bila percepcija kontrole, a još nemamo ni lijek protiv koronavirusa, a ljudi su i dalje virusu izloženi. Mjere su bile vrlo radikalne i brze u uvođenju, ali i popuštanju. Još uvijek su neke na snazi poput onih da ne rade škole, ali još je sve neizvjesno pogotovo kada se spominje novi val zaraze i sada kada imate ljude koji su i prije ove situacije bili anksiozni ne mogu se opustiti onda će preuzeti odgovornost na sebe i ostati kući jer ih sistem ne može zaštititi”, navela je.

Međutim, ono dobro što je proizašlo iz ove situacije je upravo svjesnost ljudi o preuzimanju odgovornosti za svoje i zdravlje drugih ljudi.

“To znači da će se ljudi potruditi napraviti određene promjene u životima i ponašanju i tako zaštiti sebe i druge što samo pokazuje nizak stepen povjerenja u sistem države. Trenutno je koronavirus pokazao da sistemi koji su zatvoreni i imaju visok stepen korupcije su zanemarili ljudska prava i slobode poput Srbije, Koreje i Kine, a države koje su i prije brinuli o dobrobiti svojih građana poput Novog Zelanda koji je odlično u tom smislu odgovorio jer je premijerka držala press konferencije samo za djecu, a tu su i druge zemlje koja su imale u cilju ljudska prava i super su reakcije na to, a tamo gdje postoji jako loša vlast poput Velike Britanije i SAD-a gdje imate katastrofalne rezultate kada je riječ o javnom zdravstvu. I to je nažalost stvar socioekonomskog i političkog sistema BiH”, zaključila je Čerkić.

Klix.ba

Copy
Prethodni članakBakir Izetbegović dijelio bajrambanku ispred Begove džamije
Sljedeći članakMigrant iz Maroka angažovan kao mujezin u Hadžićima: Cijeli Kur’an proučio za manje od 7 sati