Kako strancima objasniti da spavamo “ko zaklani”, a da niko nije stradao?
Istraživanja lingvista utvrdila su da na svijetu ima 6.800 jezika. Neki od njih vremenom izumiru jer ljudi koji su ih govorili ili su umrli ili su se asimilirali u neku drugu jezičku skupinu.
Ali uprkos globalizaciji i činjenici da sve više ljudi uči strane jezike, i dalje postoje riječi koje se ne mogu prevesti ni na jedan strani jezik.
U knjizi “More Than Just A Word – Untranslatable Words Of Love From Around The World”, autorica Ema Blok istražuje neke od tih riječi, s tim da je većina povezana s ljubavlju.
Independent je odabrao nekoliko najzanimljivijih primjera: cafuné (portugalski) – prolaženje prstima kroz ljubavnikovu kosu, litost (češki) – poznati češki pisac Milan Kundera definisao je ovo kao “očaj koji se javlja kada čovjek odjednom uvidi u koliko je bijednom stanju”.
Schnapsidee (njemački)- plan koji je nastao u pijanom stanju ili je toliko smiješan da ste morali da budete pijani dok ste ga smišljali, viraha (hindu) – shvatanje koliko volite nekoga tek nakon što se razdvojite, odnoliub (ruski) – osoba koja je cijeli život imala samo jednu ljubav, abbiocco (italijanski) – pospanost koju osjećate nakon što ste se “pošteno” najeli.
I bosanski jezik je pun izraza ili riječi koje je nemoguće prevesti. U tome i jeste njegov ekskluzivitet jer se neke fraze najlakše izraze na bosanskom jeziku. Neke od njih su: ne da mi se ili ništa od toga.
Također, neke rečenice i njihova značenja oslikavaju duh naroda kojem pripadaju i nemoguće ih je prevesti strancima. Jer kako im objasniti da neko “spava ko zaklan”, a da u nama ne vide ubice, ili kako im dočarati da je “kap prelila čašu” kada ti Bosanac “majku kroz majku”…
Također, nemoguće je prevesti “podlijeva mi džezva”, “ganjam papire”, “crko od smijeha”…
– Kako strancu objasniti da se mi zadeveramo kad nam se zehmerija uvuče u kosti i od toga uzajfimo pa nam ni hećim ne može vidati rane? Kako objasniti da mi ljude volimo jer nam se uvlače pod kožu, a sunce nam u glavu udara kao nekome slava?
Mnogi će reći da se mogu prevesti sve te naše rečenice i sintagme jer je dosta posuđenica i stranih riječi u našem jeziku, ali tada te iste znalce moramo pitati kako prevesti našu bogatu tradiciju narodne književnosti koja je zaposjela naš govor i usadila u nas prekrasne emocije koje su neprevodive na druge jezike. Riječi jesu prevodive, ali njihova emotivna obojenost nije prevodiva.
– Bogatstvo našeg jezika je upravo u karakteru svakog Bosanca i Hercegovca i u našem dertu i meraku življenja. I dert i merak će neko prevesti na drugi jezik, možda čak i etimološki istražiti porijeklo tih riječi, ali način na koji su riječi u emociji govornika niti jedan prevodilac ne može prevesti. Suštinski, često nismo svjesni u kakvom bogatom jeziku živimo, ali je jedan od najlakših podsjetnika “skok” u našu usmjenu književnost gdje akšam pada sa brda dok lijepa djeva kafu kuha ljubeći nebesa kao svoga ašika – pojasnila je Merima Handanović, doktorantica na Odsjeku za komparativnu književnost.
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE
POVEZANE OBJAVE