Screenshot 1 106
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
NER FIT

Bosna i Hercegovina je zemlja puna potencijala za ulaganje i zanimljiva je stranim investitorima. Međutim, kada treba doći do realizacije neke investicije, ulagači nailaze na brojne prepreke i probleme.

FIXGEHALT

Naime, kada zaista žele pokrenuti neki biznis u Bosni i Hercegovini, strani investitori se prvo suoče s endemskom korupcijom, složenim pravnim okvirom i vladinim strukturama, netransparentnim poslovnim procedurama, nedovoljnom zaštitom imovinskih prava i slabim pravosudnim sistemom.

“Ekonomske reforme za dovršetak tranzicije iz socijalističke prošlosti u tržišno orijentiranu budućnost odvijale su se polako, a zemlja ima nizak nivo direktnih stranih ulaganja (SDI). Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH, SDI u 2020. godini u BiH iznosio je 299 miliona američkih dolara, što je smanjenje za 34 posto u odnosu na 2019. godinu”, stoji u izvještaju američkog State Departmenta o investicionoj klimi za 2021. u našoj zemlji.

Osnivanje preduzeća u BiH, kažu, može biti izuzetno opterećujući i dugotrajan proces za investitore. Svjetska banka procjenjuje da za registraciju novog preduzeća u Sarajevu postoji prosječno 13 postupaka koji traju 81 dan.

LIDER

“Registracija u BiH ponekad se može ubrzati ako kompanije imaju lokalnog pravnika koji će pratiti svaki korak u procesu. Republika Srpska je osnovala jedinstveno mjesto za registraciju preduzeća, što je na papiru smanjilo vrijeme registracije preduzeća na od sedam do 14 dana. Međutim, u praksi to može potrajati znatno duže. Entitetski, kantonalni i općinski nivoi vlasti uspostavljaju vlastite zakone i propise o poslovanju, stvarajući suvišne i nedosljedne procedure koje omogućavaju korupciju. Često je teško razumjeti sve zakone i pravila koji bi se mogli primijeniti na određene poslovne aktivnosti, s obzirom na preklapanje nadležnosti i nedostatak centralnog izvora informacija. Stoga je presudno da strani investitori dobiju lokalnu pomoć i savjete. Najavljeni planovi Federacije da uspostavi sistem registracije na jednom mjestu dugo se odgađaju”, navode iz State Departmenta.

Prema izvještaju Svjetske banke o lakoći poslovanja za 2020. godinu, BiH je među najmanje atraktivnim poslovnim okruženjima u Jugoistočnoj Evropi te zauzima 90. mjesto od 190 globalnih ekonomija. Naša zemlja rangirana je ovako loše upravo zbog dugotrajnih i napornih procesa započinjanja novog posla i dobivanja građevinskih dozvola.

“Očekivalo se da će ekonomski rast BiH prije pandemije dosegnuti 4 posto 2021. godine, potpomognut uglavnom potrošnjom i donekle javnim ulaganjima. Privreda BiH porasla je za procijenjenih tri posto u 2019. godini, dok je domaća potrošnja i dalje dominantni pokretač rasta. BiH je usko povezana s globalnim lancima vrijednosti, jer prvenstveno izvozi robu, a ne usluge. Preliminarne procjene ekonomskog pada za 2020. godinu u BiH variraju. Naprimjer, MMF predviđa ekonomsko smanjenje od 5 posto u 2020. i rast od 3,5 posto u 2021. godini, dok EBRD predviđa pad od 4,5 posto u 2020. i oporavak od 5 posto u 2021. godini”, stoji u ovom izvještaju.

Prema izvještaju State Departmenta, američka ulaganja u našu zemlju su niska, jer je i tržište malo, ali i zbog relativno niskog nivoa prihoda, udaljenosti od Sjedinjenih Američkih Država, izazovne poslovne klime i nedostatka prilika za ulaganje. Tako većinu američkih kompanija u BiH predstavljaju mali prodajni uredi koji su koncentrisani na prodaju američke robe i usluga, uz minimalna dugoročna ulaganja.

“Bez obzira na to, BiH nudi poslovne mogućnosti dobro pripremljenim i upornim izvoznicima i investitorima. Kompanije koje prevladaju izazove i pokrenu biznis u BiH često vremenom vrate uložena sredstva. Zemlja je otvorena za strana ulaganja i nudi liberalni trgovinski režim, a njena pojednostavljena porezna struktura jedna je od najnižih u regiji (17 posto PDV-a i 10 posto paušalnog poreza na dohodak)”, podaci su iz ovog izvještaja.

State Department podsjeća da BiH nastavlja aktivnosti koje su potrebne kako bi postala članica Svjetske trgovinske organizacije, ali ističu i kako je naša zemlja bogata prirodnim resursima, pružajući veliki potencijal u energetici, poljoprivredi, drvnoj industriji i turizmu. Najbolje poslovne mogućnosti za američke izvoznike u BiH, kažu, uključuju opremu za proizvodnju i prijenos energije, telekomunikacionu i IT opremu i usluge, transportnu infrastrukturu i opremu, inžinjerske i građevinske usluge, medicinsku opremu i sirovine te hemikalije za industrijsku preradu.

“Američki izvoz u BiH u 2020. godini bio je 235 miliona američkih dolara, što je pad od 40 posto u odnosu na 2019. i držao je 2,3 posto ukupnog izvoza iz BiH. Izvoz BiH u SAD u 2019. godini bio je 39,7 miliona dolara. Američki izvoz u BiH prvenstveno se odnosi na sirovine za industrijsku preradu, hranu i poljoprivredne proizvode, mašine i transportnu opremu te mineralna goriva”, podaci su State Departmenta.