Kako su globalni ekonomski trendovi utjecali na privredu u BiH: Posla ima, ali nedostaje radnika

Globalni ekomonski trendovi u određenoj mjeri pozitivno su utjecali na oporavak bh. privrede od posljedica pandemije koronavorusa. Poseban uspjeh ostvaruje metalska industrija koja bilježi povećanje izvoza, ali problem predstavlja nedostatak kvalifikovane radne snage.

Privrede Zeničko-dobojskog i Tuzlanskog kantona najbrže se oporavljaju od posljedica pandemije, a rast industrijske proizvodnje u godini na izmaku je 3,5 posto u odnosu na lanjske rezultate. Porast izvoza, ali i uvoza prati nedostatak radne snage, zbog čega će se morati krenuti u agresivnije procese prekvalifikacije i dokvalifikacije radnika.

Naime, pandemija koronavirusa nanijela je brojne probleme bh. privredi koja se u određenom trenutku našla na koljenima. Posljedice su najviše osjetile oblasti turizma, ugostiteljstva i prijevoza putnika, a u određenoj mjeri na mukama se našla i industrijska proizvodnja.

Međutim, u odnosu na godinu ranije, Zeničko-dobojski i Tuzlanski kanton uspjeli su ostvariti značajne poslovne uspjehe, što je sasvim prirodno jer su ove dvije bh. regije posebno naslonjene na industrijsku proizvodnju.

U ova dva kantona rast industrijske proizvodnje zabilježen je od 3,5 posto, s tim da tuzlanska regija u ostalim parametrima ostvaruje nešto bolje rezultate.

“Kada govorimo o izvozu, za devet mjeseci ove godine on je ostvaren u iznosu od okvirno 1,5 milijardi KM i to su uglavnom proizvodi iz metalske i hemijske industrije, što je rast od 21 posto. Također, bilježimo i rast uvoza od 1,7 milijardi KM i uglavnom je riječ o repromaterijalu za metalsku i hemijsku industriju, koji smo ugrađivali i potom izvozili”, kaže Nedret Kikanović, predsjednik Kantonalne privredne komore u Tuzli.

S druge strane, globalno povećanje cijena repromaterijala, usluga i transporta svakako je utjecalo na sporiji opravak tuzlanske privrede.

“Međutim, naša prednost je da smo imali izvozno orijentisanu privredu te su naši privrednici uspjeli sačuvati ugovore koje su imali sa inozemnim partnerima. To je ono što je dalo ovaj rast o kojem smo pričali”, navodi Kikanović.

Prema aktuelnim podacima, u Tuzlanskom kantonu zaposlene su 103 hiljade osoba, dok se na evidenciji Kantonalnog zavoda za zapošljavanje nalazi njih 71 hiljada.

Ali, za privredu, posebno metalski sektor veliki problem je nedostatak kvalifikovane radne snage, s obzirom da sve veći broj majstora odlazi u razvijenije evropske zemlje.

“Svjetska proizvodnja globalno se preselila u Evropsku uniju, s obzirom na to da je poskupio transport te je određeni broj proizvoda neisplativo uvoziti. Zbog toga raste i obim posla u BiH, ali nama veliki broj ljudi odlazi te ćemo morati vršiti prekvalifikaciju i dokvalifikaciju kako bi mogli imati kadrove da održimo ovaj nivo proizvodnje i privrede”, smatra Kikanović.

Ova regija naše zemlje trenutno vapi za građevinskim radnicima te majstorima u metalskoj i tekstilnoj industriji, odnosno niskoakumulativnim privrednim granama. Aktuelnoj situaciji, prema riječima Kikanovića, obrazovni sitem mora čim prije odgovoriti, kako bi dobili fleksibilniju radnu snagu.

“To ćemo morati raditi u narednom periodu. Već smo obavili određene razgovore sa kantonalnim ministarstvom obrazovanja kako bismo formirali centar za obrazovanje odraslih”, dodao je Kikanović.

Inače, proizvodi iz Tuzlanskog kantona u ovoj godini najviše su izvezeni u Austriju i Njemačku. Kada je riječ o promociji privrede, nadležni iz tuzlanske regije u ovoj godini su se bazirali na prostor naše zemlje, zbog zatvorenosti sajamske industrija u regionu, posljedično i dalje prisutnoj pandemiji koronavirusa.