Kako su u vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovine nastajale patriotske pjesme

f84ade22db7050ec722a4bee1ba5258c

Početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu u većini slobodnih dijelova naše zemlje formirane su umjetničke čete, čiji zadatak je bio pravljenje patriotskih pjesama i podizanje morala među vojnicima, stanovništvom, ranjenicima…

Tako je skoro svaka brigada Armije RBiH par puta opjevana od lokalnih muzičara iz njihovog kraja. To su uglavnom bili nekvalitetni demosnimci, koji su snimani u improviziranim studijima.

Neke od najpoznatijih pjesama koje su nastale za vrijeme agresije na BiH su “Vojnik sreće”, “Ponesi zastavu, Dragane Vikiću”, “Ja ti odoh, majko, Bosnu braniti”… Umjetnička četa u Sarajevu je formirana 16. jula 1992. godine. Četa umjetnika je položila zakletvu 26. augusta u sarajevskom hotelu Holiday Inn.

Komandir čete bio je Pavle Paja Pavlović, a ona je bila podijeljena na vodove. Slikarima je komandovala Mirsada Baljić, narodnjacima Nazif Gljiva, zabavnjacima Muhamed Fazlagić Fazla, glumcima Josip Pejaković… Četa je brojala oko 200 pripadnika: pjevači, pisci, slikari, glumci…

– To je bio moj doprinos odbrani jedne i jedine Bosne i Hercegovine. Davali smo moral našim braniocima širom BiH, ali i medicinskim radnicima i svima ostalima bez kojih ne bi uspjeli sačuvati domovinu. Moje najpoznatije pjesme iz tog perioda su “Branioci Sarajeva”, “Ovo je Bosna, jednom shvatite”, “Heroji Mostara”, “E moj Hase” koja je poznata i pod nazivom “Heroji su neka nova raja”. Sve smo snimali u RTV Domu koji je bio najzaštićenija zgrada u Sarajevu, ali je dolazak do njega bio veoma riskantan i često smo stavljali glavu u torbu da bi snimili pjesme koje su se orile iz grla naših branioca – kaže naš hitmejker Nazif Gljiva.

“Junak do junaka”, “Stežem srce”, “Bosna je majka moja” samo su neke od patriotskih pjesama naše muzičke dive Hanke Paldum.

– Sve pjesme su sa ljubavlju iznjedrene i otpjevane. To su bile emocije koje je teško opisati. Ponosno sam stala na branik domovine na svoj način, kako sam znala i umjela. Ljubavlju i svojim pjesmama pokušavala sam da podignem moral našim borcima. Bitno im je bilo da smo svi sa njima i da ćemo zajedno pobijediti neprijatelje. Pjesmama smo širili ljubav, a ne mržnju. Na taj način smo slali i posebnu poruku ljudima širom svijeta – kaže Paldum koja osuđuje svaku agresiju i ubijanje, razaranje spomenika kulture i historije.

Pored toga što su snimali patriotske pjesme, oni su nastupali na koncertima i pjevali sa braniocima. Jedan od koncerata o kojem se i danas priča desio se na Igmanu, kada su pjevali Ljubica Berak, Dino Merlin, Hanka Paldum…

Pjesmu “Odoh i ja, majko, Bosnu braniti” s njima je, sve uz pratnju harmonikaša Perice Simonovića, pjevala i majka heroja Čede Domuza koji je poginuo jula 1992. Simbolični koncerti su održavani i u Hrasnici, Konjicu, Jablanici… Također, mediji često pišu i o koncertu Dine Merlina u Pazariću 1993. godine na igralištu osnovne škole.

Među desecima ratnih bendova koji su opjevali ratne uspjehe Armije Republike Bosne i Hercegovine, njene slavne jedinice i istaknute heroje, bio je i muzički bend “Behar” iz Bužima, formiran za potrebe 105/505. brigade Petog korpusa Armije RBiH. 

Muzički orkestar pod imenom “Behar” formiran je u novembru 1992. godine. Prvi službeni nastup bend je imao 7. novembra, a prvu postavu činili su Nezir Porić, Šemso Nuhanović, Samir Mašić, Fikret Kadić, Mehmed Mehdi Odobašić i Nihad Nanić. U nepune tri godine “Behar” je snimio petnaestak pjesama različitog muzičkog žanra, među kojima se posebno ističu “Izeta i Nevzeta jedna majka rodila”, “Viteška brigada”, “105. bužimska udarna brigada”… Inicijativa za formiranje benda “Behar” došla je od komandanta brigade Izeta Nanića, u čiju se viziju organiziranja 505. brigade uklapao i muzički orkestar.

Bihaćka grupa “Camino Verde” početkom agresije objavila je pjesmu “Ja sam rođen pokraj Une” koja je snimljena u improviziranom studiju u bolnici.

– Ne izbjegavam govoriti o ratnim vremenima jer govorim čista srca. Kad su počeli granatirati gradove, sve mi je bilo nadrealno, nisam vjerovao da nam se to dešava, ali ubrzo sam shvatio da je rat jedna od najrealnijih situacija koja ti se može desiti u životu. U to vrijeme smo bili jedna od najpoznatijih grupa iz mog kraja, imali smo i ugovor za svoj prvi album, i sanjali da će te naše pjesme pjevati čitava Juga.

Međutim, nas niko nije ništa ni pitao, šta smo mogli drugo nego uzeti tambure. Napravio sam pjesmu, koja je bila u to vrijeme ne samo moj osjećaj revolta i otpora, nego i sve moje raje. “Ja sam rođen pored Une”, je prva pjesma snimljena u novopriznatoj državi BiH, i posvećena je ženama i djeci svih napadnutih gradova. Onaj ko je vidio poglede žena i djece u skloništima, zna o čemu govorim. U to vrijeme nije postojao muzički studio u gradu, pa nam je izašao ususret rahmetli doktor Irfan Ljubijankić, i dao nam svoju kancelariju u bolnici gdje je radio, i tu smo snimili prvu pjesmu.

Moram spomenuti i raju koja je pjevala i učestvovala u organizaciji snimanja pjesme: Pored dr. Irfana Ljubijankića bili su i Zdenko Badrov, Željko Mirković-Grga, Salko Ibukić, Namik Jusufhodžić, Dragana Kajtezović, Alen Balaban, i grupa Camino Verde – Azra Kolaković, Almer Midžić, Ado Iftić i Adis Midžić. A kasnije su spot uradili Hasan Arnautović, Josip Ujević Joško i Papi. Ljudi su bili u čudu kad smo pustili pjesmu na radiju, i počeli smo svi vjerovati kako se možemo nekako odbraniti, i proradio neki prkos u raji. Našim roditeljima je svaki dan neko dolazio na vrata, sa poklonima i čestitkama, a mi smo i dalje nastavili praviti ljubavne pjesme i svirati – kaže Ado Iftić, lider grupe “Camino Verde”.

IZVORFaktor.ba
Prethodni članakU BiH u januaru 76,7 hiljada turista, ostvareno više od 185 hiljada noćenja
Sljedeći članakTeško vrijeme za ruske uzdanice: Ko čuva Dodikovu imovinu u St. Petersburgu?