Kako uposlenici preživljavaju čekajući konačno rješenje: Jedino Šmit može spasiti BHRT

Evropska federacija novinara (EFJ) i njihovi partneri uputili su pismo visokom predstavniku u Bosni i Hercegovini Kristijanu Šmitu (Christian Schmidt), tražeći hitnu reakciju zbog stanja u BHRT-u. Posjetili smo u petak Sivi dom i uvjerili se da je situacija u javnom servisu BiH u najmanju ruku katastrofalna.

Doprinosi radnicima nisu uplaćeni duže od 10 godina, a više od 60 posto uposlenika BHRT-a radi za minimalac. Pritom, isplaćuje im se samo neto plaća, odnosno 1.000 KM.

Također, s povećanjem minimalne plaće u FBiH izjednačene su plaće uposlenika bez obzira na stručnu spremu, iskustvo, poziciju i odgovornost posla, jer BHRT nema sredstva da izvrši sistematizaciju i linearno povećanje. Uprkos svemu, radnici BHRT-a se trude ostati maksimalno profesionalni i posvećeni poslu, prisutni u svakom dijelu BiH i raditi sve velike projekte koji se od njih očekuju.

Međutim, u ovakvim uslovima ljudi svakodnevno odlaze jer ne mogu izdržati neizvjesnost. Nije lako raditi, dolaziti na posao svaki dan, biti i odgovoran i objektivan znajući da idući mjesec možda nećete dobiti plaću i znajući da možda čak i narednih 10 ili 11 mjeseci nećete dobiti plaću, jer ukoliko dođe do ove blokade računa po tužbi EBU-a, dakle 22 miliona, da bi se taj novac namirio, naš račun će biti blokiran minimalno 10 mjeseci.

To znači da neće biti mogućnosti ni za isplatu plaća, ni za maltene proizvodnju programa, ni za šta – kazala je direktorica BHRT-a Neda Tadić. Situacija je još strašnija u slučajevima gdje su supružnici uposlenici BHRT-a, pa to domaćinstvo neće dobiti nijednu plaću.

U toj situaciji ljudi traže nešto sigurnije i BHRT je već duže vrijeme u situaciji da su redakcije svedene na minimalan broj radnika. Ovdje ljudi žive svaki dan razmišljajući šta će sutra biti ili kako da preživite dan za dan.

Hiljadu maraka za život je malo, režije su poskupile, sve je poskupilo. Ima ih kojih rade po dva, tri, četiri posla ovdje, a primaju jednu plaću.

Nama je hitno potrebna injekcija da naše penzionire ispratimo u penziju kako im dolikuje, da ne budu po sudovima, a mi to ovdje ne možemo učiniti i ništa ne možemo uraditi bez sredstava – kazala je Mubera Herac, izvršna sekretarka Sindikata. Novinarku Sanitu Lisak-Jusufbegović, koja ovdje radi skoro 13 godina, pitali smo zašto ostaje u BHRT-u i pored izuzetno loših uslova, na šta je odgovorila da je BHRT njena kuća.

Osjećam obavezu da ono za šta sam se školovala ispunim, a javni servis je bez obzira na sve probleme glas građana – kazala je Lisak-Jusufbegović. Međutim, bez obzira na dobru volju, na ljubav prema poslu i želju da budu u službi građana, radnici BHRT-a zbog višegodišnjeg stresa obolijevaju.

Mnogi u Sivom domu imaju hronične bolesti i karcinome, jer, kako kažu, rade u izuzetno stresnim uslovima. Zna se često desiti da nemamo ni vode ni grijanja.

Što se tiče same tehnike, mi radimo sa zastarelom opremom, snalazimo se na razne načine, majstori smo improvizacije – kazao nam je Edis Fočo, potpredsjednik Sindikata i uposlenik u sektoru prenosa i emitiranja programa. Kako kažu, njima svaka podrška znači, ali oni od podrške, nažalost, nemaju ništa.

Što se nas tiče, sada je samo na potezu OHR. On to može, on ima mandat, ima instrumente i ja mislim da on to mora uraditi.

Neka nam ne prosipaju te priče da novca nema, novca ima, samo je pitanje da li se želi pomoći – kazala je Merima Kurtović-Pašalić, predsjednica Samostalnog sindikata radnika u BHRT-u. Ona je dodala da ako se do kraja ovog mjeseca ili najkasnije prve polovine februara ne iznađu sredstva za BHRT, kraj februara bit će početak mraka za javni servis Bosne i Hercegovine.

Ali mogao bi zavladati ne samo medijski mrak, nego i komunikacijski mrak za Graničnu službu Bosne i Hercegovine, Oružane snage Bosne i Hercegovine, IDDEEA-u, kablovske operatere, internet provajdere i sve ostale koji koriste naše RTV predajnike. A zato će neko morati odgovarati – rekla je Kurtović-Pašalić.

Kao dodatni problem uposlenici ističu odogovor OHR-a koji su dobili u četvrtak, a u kojem piše da je novac iz rezerve Centralne banke BiH, tačnije dio koji je ostao od „Viaducta“, potrošen. Dakle, od tog novca sad nema ništa za BHRT, a pritom nisu nam htjeli odgovoriti gdje je potrošen taj novac, nego su rekli da se obratimo nadležnim institucijama.

Tako da je vrlo zanimljivo da niko u ovoj državi ne zna gdje su otišle te pare – kazao nam je Dejan Petrović, urednik informativnog programa. Na sceni je odavno tihi udar na javni servis BiH, na njegovo gašenje, zato što je on sistem javnog informisanja u BiH i stub države BiH.

Ponavljam, on nije simbol, BHRT nije simbol, nego stub države BiH. Urušite li jedan stub, počet će se rušiti i država – kazala je Merima Kurtović-Pašalić.