Kakve promjene stižu u tattoo industriju i da li će biti osjetne i u BiH

Pigmenti (boje za tetoviranje) bi uskoro mogle biti zabranjene za korištenje u tattoo studijima širom Evrope, ali i Bosne i Hercegovine, jer je navodno utvrđena njihova štetnost. Ovo je uzrokovalo burne reakcije mnogih ljudi iz tattoo industrije.

Osobe koje se bave tetoviranjem (tattoo umjetnici) se žestoko bore protiv zabrane korištenja plavog i zelenog pigmenta (Pigment Blue 15:3 i Pigment Green 7) te ističu da bi njihov nedostatak bio poguban za tattoo industriju i umjetnost kojom se oni bave, a novčani prihodi bi se u ogromnoj mjeri smanjili. Klijenti bi zbog ovog mogli početi ići kod tattoo umjetnika koji nemaju certifikat, odnosno rade na crno. Pomenuti pigmenti se nalaze u dvije trećine ukupnih boja za tetoviranje.

Ko planira uvesti zabranu?

Tetovaže su popularan način oslikavanja tijela, ima ih najmanje 12 posto Evropljana. Dvostruko je veća šansa da će se osobe u starosnoj grupi od 18 do 35 godina odlučiti na tetoviranje. Zdravstveni rizici od korištenja igala za tetoviranje su bili pod lupom duži vremenski period. Evropska agencija za hemikalije (ECHA) je analizirala sastav boja te je donesena odluka da se od 4. januara 2022. godine, prema Uredbi REACH (Registration, Evaluation, Authorisation and restriction of Chemicals), ograniči na hiljade hemikalija koje se nalaze u bojama za tetoviranje i trajnoj šminki (permanent makeup). Uredba pokriva: hemikalije koje uzrokuju rak ili genetske mutacije, koje loše utječu na reprodukciju, kao i kožne senzibilizatore i materije koje nadražuju. Navode da im cilj nije zabraniti tetoviranje, već učiniti boje koje se koriste u ovu svrhu sigurnijim. Dakle, pravila u Evropi postaju poprilično striktna, dok npr. u Americi ne postoji bilo kakav tip regulacije. Ovo bi se moglo odraziti i na našu državu.

“Zabrana će mnogo utjecati na čitavu tattoo industriju, naravno, i na Bosnu i Hercegovinu. Mi ne zaostajemo za svijetom baš toliko po tattoo kulturi i pratimo je, tako da će i nama puno oduzeti. Nećemo moći raditi lijepe, živopisne slike jer ukidanjem ta dva pigmenta ukida se mnogo boja i dolazi do ograničavanja rada umjetnika i čitave tattoo kulture”, kaže Mirza Požega, vlasnik tattoo i piercing studija “Mustre i Šare” u Sarajevu.

Kakva je budućnost tetoviranja?

Njemačka je bila prva država koja je uvela zabranu upotrebe plavog i zelenog pigmenta jer navodno sadrže opasne metale i primjese. Doktori, odnosno istraživači uskoro planiraju i crvenu boju proglasiti rizičnom jer smatraju da ona najčešće uzrokuje komplikacije u vidu alergijskih reakcija. Proizvođači imaju manje od godinu da pronađu zamjene za boje koje je ECHA označila štetnim. Zabrinutost naših tattoo umjetnika također raste.

“Ovim se dosta ugrožava. Zamislite da se čitav život bavite nekim poslom i onda vam pola alata, odnosno stvari koje su vam potrebne za rad, ukinu. Naravno, ima tattoo umjetnika koji ne rade bojom i na njih možda neće toliko utjecati, ali većina je u posljednjih desetak godina prešla na boju”, pojašnjava Požega.

Erich Mähnert, tattoo umjetnik iz Beča, je Evropskom parlamentu uputio peticiju u kojoj zahtijeva da se planirana zabrana ukine. Pozvao se na analizu Njemačkog saveznog instituta za procjenu rizika (BfR), koja je objavljena u septembru prošle godine. U njoj BfR proglašava prikupljene podatke o zdravstvenom riziku nepotpunim te zaključuje da oba pigmenta imaju relativno nisku toksičnost. I bh. tattoo umjetnici se nadaju da će peticija uroditi plodom.

“Oslanjamo se na to da će peticija koju smo potpisali postići neki efekat. Ovo sve više postaje ugrožavanje sloboda. Samim ograničavanjem umjetnosti se ograničavaju i ljudske slobode”, govori on.

Šta god bila istina, činjenica je da su naredni mjeseci izazovni za tattoo industriju. Predstoje borbe u pravnom smislu, a ako dođe do konačne zabrane, praksa tetoviranja će se promijeniti iz korijena. Mnogi tattoo umjetnici će odustati od ovog posla, a pitanje je koliki broj klijenata će se htjeti tetovirati isključivo crnim ili sličnim tonovima, koji im možda nisu primamljivi.

“Stvar je u tome da se nećemo razvijati. Doći će do toga da će progres biti zaustavljen, što je veoma loše”, zaključio je Požega.