Kakvi su planovi Njemačke u jačanju vojnih kapaciteta zemlje

Zastarjela oprema, jadna birokratija i demotivisani vojnici. Njemačka ima pred sobom veliki zadatak da modernizira svoju vojsku, što je obećala da će učiniti nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Tri dana nakon početka napada, kancelar Olaf Scholz je u značajnom govoru obećao poseban budžet od 100 milijardi eura za vojsku, kao i godišnju potrošnju više od dva posto proizvodnje na odbranu. Industrija naoružanja od tada bruji o nadolazećoj potrošnji.

Može li se Njemačka odbraniti?

U prvim satima ruske invazije na Ukrajinu, načelnik njemačke kopnene vojske Alfons Mais izazvao je šok širom zemlje izjavljujući da su “opcije koje možemo ponuditi političarima da podrže (NATO) izuzetno ograničene”. Bundeswehr je bio “manje-više ogoljen”, napisao je na društvenoj mreži LinkedIn.

Komesarka za odbranu Eva Hoegl izjavila je da je vojska u “alarmantom” stanju u svom poslednjem godišnjem izveštaju o Bundesveru.

Trenutno ne bi bila sposobna ni da ispuni svoju osnovnu funkciju odbrane Njemačke u slučaju napada, smatra Marcus Faber, stručnjak za odbranu i poslanik liberalnog FDP-a. Vojska, osnovana 1955. godine, godinama je iscrpljivana mjerama štednje.

Manje od 30 posto njemačkih mornaričkih brodova je “potpuno operativno” prema izvještaju objavljenom u decembru o stanju vojske. Mnogi borbeni avioni u zemlji nisu sposobni za letenje.

Što se tiče kopnene opreme, od 350 borbenih vozila Puma, samo 40 se smatra operativnim.

Čak i da ima opremu, njemačka vojska ne bi imala dovoljno ljudi da njom upravlja, sa 180.000 vojnika (u poređenju sa 500.000 1990. godine), fali joj stotine hiljada vojnika da dostigne kapacitet za odbijanje invazije.

Šta treba popraviti?

Umjesto da samo baca novac na novu opremu, Hoegl vjeruje da “strukture planiranja i nabavke također moraju biti modernizirane” kako bi se donijele stvarne promjene.

Vojska ima decentralizovanu strukturu koja prepušta lokalnim vlastima kontrolu nad izgradnjom i održavanjem zgrada – što znači da realizacija najjednostavnijih projekata može potrajati nekoliko godina.

Brojni su primjeri baraka bez sanitarnih čvorova, električnih utičnica, tople vode ili čak vode za piće. U jednom slučaju, obnova je trajala 23 godine.

To “ne samo da dovodi do frustracije među vojnicima, već ponekad i do gubitka povjerenja u politički proces”, rekla je Hoegl u svom izvještaju. Centralna kancelarija za nabavke, koja se nalazi u Koblenzu i zapošljava oko 10.000 ljudi, takođe se našla na udaru kritike zbog sporosti.

“Čak i za male kupovine, godinama su uspostavljene glomazne procedure”, kaže Faber.

Bundeswehr je godinama čekao nove puške koje bi zamijenile stare modele G36. Nekoliko proizvođača razvilo je novo oružje, ali je proces zastao. Elitne brdske pješadijske snage su prijeko potrebne nove skije, a zastarjeli padobrani vojske također su već neko vrijeme trebali biti zamijenjeni.

Kako bi poboljšala situaciju, vlada razmatra povećanje limita potrošnje iznad kojih je potrebno raspisivanje tendera.

Šta je na listi za kupovinu?

Njemačka je već najavila da će zamijeniti svoje stare borbene avione Tornado novom flotom američkih stelt lovaca F-35 i Eurofightera, koji koštaju oko 100 miliona eura svaki.

Takođe računa na planirane evropske borbene avione SCAF na duži rok, i kupovinu naoružanih dronova od Izraela, opciju koju je vladajuća koalicija odbijala do ruske ofanzive.

Od Izraela, Njemačka također razmatra nabavku sistema protivraketnog štita koji bi mogao ponuditi zaštitno pokrivanje i za susjedne države EU. Izraelski sistem Arrow 3 koji se razmatra košta oko dvije milijarde eura i mogao bi biti u funkciji od 2025. godine.

Njegov odgovarajući radarski sistem bi bio instaliran na tri lokacije u Njemačkoj, a njihovi podaci praćenja bi se prenosili na centralnu lokaciju gdje bi vojnici nadgledali prijetnje 24/7.

Ako bi se otkrio raketni napad, Arrow 3 bi bio poslan da presreće projektil u prostoru, uništavajući ga tamo.

U međuvremenu, Main Ground Combat System (MGCS), novi evropski borbeni tenk, takođe je u pripremi, ali ne prije 2035. godine. Trebalo bi zamijeniti i transportne helikoptere, vjerovatno američkim Chinoocima.

Ukupno će, prema Faberu, biti potrebno “do osam godina” da se sva vojna oprema dovede do modernih standarda ali ne žele svi u Njemačkoj da se to dogodi.

Oko 600 javnih ličnosti, uključujući političare, vjerske ličnosti i umjetnike, potpisalo je prošle sedmice online apel u kojem se osuđuje, kako su nazvali, “trka u naoružanju” i upozorava da će potrošnja dovesti do rezova u drugim sektorima.