Kamberović: Nadamo se da današnje prijetnje neće našu zemlju odvući u rat, kao one iz 1992.godine!

0

Bosna i Hercegovina danas slavi 1.mart, Dan nezavisnosti. Prije tačno 30 godina, većina Bosanaca i Hercegovaca je odlučila da BiH, od bivše jugoslovenske republike, postane nezavisna država.

Govoreći o historijskom kontekstu donošenja odluke o referendumu, ugledni historičar, prof.Husnija Kamberović u razgovoru za “Avaz” kaže da je taj događaj održan u vrijeme kada su Hrvatska i Slovenija već proglasile svoju nezavisnost i kada je bilo sasvim jasno da se Jugoslavija ne može sačuvati.

Nuđene razne opcije

– Za odluku o referendumu bili su ključni događaji koji su se odvijali tokom ljeta i jeseni 1991. godine. U to doba su se, naime, odvijali razni pregovori o rješenju jugoslavenske krize, nuđene su razne opcije, a neke od rješenja je nudila i Bosna i Hercegovina. Riječ je o prijedlogu Izetbegović-Gligorov o asimetričnoj federaciji, a potom smo imali kratkotrajni rat u Sloveniji, a potom i ozbiljan rat u Hrvatskoj. Sve je to utjecalo i na promjenu svijeta prema ideji očuvanja Jugoslavije, pa je i bosanskohercegovačka elita u jesen 1991. postala svjesna da Jugoslavija više nema šanse da opstane- govori nam on.

 Dakle, ističe, BiH je raspisala i organizirala referendum nakon što su srpski, hrvatski i slovenački nacionalizam srušili Jugoslaviju.

– Ključne odluke su donesene na sjednici Skupštine BiH u oktobru, usvajanjem „Platforme o položaju BiH u budućem ustroju jugoslavenske zajednice“. Nakon što je Badinterova komisija konstatirala činjenicu da se Jugoslavija nalazi u fazi disolucije i zatražila da se provjeri volja gđana BiH o nezvisnosti BiH, Skupština BiH je 25. januara donijela odluku o raspisivanju referenduma i  definiralo referendumsko pitanje. Ukoliko je željela sačuvati svoju ravnopravnost, BiH nije imala drugog izlaza nego organizirati referendum. Otpori su bili unutar SDS, koji se zalagao za opstanak u Jugoslaviji. Problem je bio u tome što se Jugoslavija raspala, a ono što je ostalo od BiH, Srbija i Crna Gora, sa Jugoslavijom nije imalo nikakve veze. Zbog toga se većina građana pozitivno izjasnila i BiH je krenula na put nezavisnih država- podsjeća prof.Kamberović.

“Srpski svet”

I sada, kao i tada BiH je suočena sa svojevrsnim prijetnjama i pritiscima o nestanku države,a prof.Kamberović iznosi da su današnje prijetnje slične onima iz 1990-ih.  

-Tada se prijetnjama pokušavalo BiH uključiti u krnju Jugoslaviju, što je samo drugo ime za Veliku Srbiju, a današnje prijetnje ciljaju na uključivanje velikog dijela BiH u „srpski svet“, što je jednako Velikoj Srbiji. Paradoksalno je da se danas za očuvanje „Izvornog Dejtona“ najviše zalažu oni koji su osporavali taj sporazum nakon potpisivanja. Nadamo se samo da današnje prijetnje neće odvući zemlju u rat, kao što su  je odvele prijetnje 1992. godine-podvlači on.

Mir se ne smije narušiti

Osvrćući se na to kakve refleksije na BiH može imati ruska invazije na Ukrajinu , prof.Kamberović kaže kako je rat u Ukrajini  početak novoga doba.

-Svijet se suočava sa najvećim ratnim izazovom, ali vidimo i odlučnost ujedinjenost demokratskog svijeta, što je jedina dobra strana. Od ishoda ovoga rata uveliko će ovisiti i stanje u BiH i regionu Jugoistočne Evrope. Za sada je važno zauzeti stav, osuditi agresiju, ali se ne smije narušiti mir. Najopasnije bi bilo da sada neko ovaj rat u Ukrajini pokuša iskoristiti za uspostavljanje nekih novih realnosti i na Balkanu. To bi bio krajnje opasan i neodgovoran pokušaj.  A vidimo da ima i takvih. Sada je važno sačuvati mir!-poručuje prof.Kamberović.

IZVORAvaz
Prethodni članakUkrajinac zahvaljujući dobrim ljudima krenuo iz Viteza prema Ukrajini
Sljedeći članakErdoan razgovarao sa Lukašenkom: Turska nastavlja ulagati napore da se rat zaustavi