Kapacitet vrtića u našoj zemlji sporo se širi, u posljednjih 10 godina povećan tek za 34 posto

Predškolski odgoj i obrazovanje je sastavni dio odgojno-obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini te predstavlja prvi stepen koji se bavi odgojem djece predškolske dobi.

U Bosni i Hercegovini veoma mali broj djece pohađa akreditovane programe predškolskog odgoja i obrazovanja i stopa upisa u našoj zemlji je jedna od najnižih u svijetu. Prema izračunu Centra za politike i upravljanje (CPU), tek 17,2 posto sve djece predškolskog uzrasta pohađa akreditovane ustanove.

Nedavno je CPU objavio studiju “Poticaji za povećanje kapaciteta predškolskih ustanova u BiH” u kojoj su predstavljene opcije za povećanje obima upisa djece u ustanove za predškolski odgoj i obrazovanje.

Adis Muhović, izvršni direktor Centra za politike i upravljanje, ističe da su ovi podaci izuzetno loši za razvoj ljudskog kapitala i za adresiranje problema siromaštva, jer se u praksi pokazuje da je upravo razvojni ambijent u ranom djetinjstvu izuzetno važan faktor za individualni razvoj djece.

Prema studiji CPU-a ukupna stopa upisa je značajno niža nego u susjednim zemljama (preko 60 posto u Hrvatskoj i Srbiji) i daleko ispod cilja EU iz strategije “Europe 2020” od 95 posto djece od četiri do šest godina upisane u predškolske ustanove.

Iako upis djece u predškolske ustanove nije na zavidnom nivou ipak zadnjih deset godina vidljiv je značajan porast upisa mališana. U periodu od školske 2010/2011. do 2019/2020. ukupan broj djece upisane u predškolske ustanove porastao je za 79,9 posto.

Muhović navodi da su partneri iz EU su prepoznali društveni i ekonomski važnost predškolskog odgoja i obrazovanja i pred svoje članice postavile ciljeve za stope obuhvata.

“Za jaslički uzrast od nula do tri godine obuhvat treba biti 33 posto djece, dok 90 posto djece predškolskog uzrasta od četiri do šest godina treba biti obuhvaćeno kvalitetnim predškolskim programima. Ako se pogledamo kako mi stojimo u odnosu na ove ciljeve, a koje je doseglo većina EU članica uključujući Sloveniju, naše su stope prošle školske godine bile porazno niske – 6,9 posto za jaslički i 27,2 posto za djecu od četiri do šest godina“, pojašnjava.

Proširivanje kapaciteta u javnim predškolskim ustanovama

U našoj zemlji kapacitet javnih predškolskih ustanova se širi izuzetno sporo, kako kaže, u posljednjih 10 godina taj kapacitet povećao se tek za 34 posto.

“Javni vrtići su u prošloj školskoj godini mogli upisati tek 5,5 hiljada djece više nego prije 10 godina. U suštini, sam proces finansiranja povećanja predškolskih kapaciteta samo kroz javne ustanove je preskup i spor. Mnogo je efikasnije povećavati predškolske kapacitete kroz poticaj privatnih akreditovanih ustanova koje rastu mnogo brže, a sama cijena tog rasta je niža, jer privatni investitori snose troškove izgradnje ili najma objekata i opereme, dok je stvarna cijena vrtića skoro identična”, kazao je.

Dakle, ne samo da se omogućava brži rast kapaciteta i istovremeno potiču privatne investicije, već se i štedi, jer cijenu izgradnje i opremanja javnih objekata svi previđaju kada govore o cijenama vrtića.

“Rast ukupnih kapaciteta je stoga najbolje stimulirati podrškom privatnih ustanova, a kakvu podršku javne već uživaju. Dakle, subvencijama na lokalnom nivou i poreskim oslobađanjem predškolskog odgoja na entitetskom nivou”, dodaje.

Prošle godine, kako kaže, je bilo 380 akreditovanih ustanova, od čega 209 javnih i 181 privatna.

“U javne predškolske ustanove prošle godine bilo je upisano 20 hiljada djece, a u privatne 10,5 hiljada. Pored ovih 30,5 hiljada upisane djece, 4,3 hiljade mališana je ostalo neupisano zbog nedostatka kapaciteta u javnim vrtićima u kojima je iznos koji roditelji plaćaju iz svog džepa značajno manji nego u privatnim ustanovama. Dio te djece je naknadno, bar u dijelovima zemlje u kojima su uvedene subvencije, upisan u privatne ustanove”, navodi.

Predškolsko obrazovanje u Kantonu Sarajevo

U Kantonu Sarajevo predškolsko obrazovanje je pod okriljem Ministarstva za odgoj i obrazovanje, prema podacima ukupan broj djece koji je upisan u JU “Djeca Sarajeva” je 3.405, a raspoređeni su u 138 odgojnih grupa za koje će se realizirati cjeloviti razvojni program.

Ostvaruje se u okviru jaslica, za djecu od šest mjeseci do navršene treće godine života, i u vrtiću, od navršene treće godine života sve do polaska u osnovnu školu.

Ministrica odgoja i obrazovanja Kantona Sarajevo Naida Hota-Muminović za Klix.ba ističe da ovo ministarstvo izdvaja posebna sredstva za sufinansiranje boravka djece u privatnim predškolskim ustanovama.

“U Budžetu Kantona Sarajevo za predškolsko obrazovanje u 2021. godini se izdvaja 12.218.844 KM. Pored navedenog, izdvajaju se sredstva za sufinansiranje boravka djece u predškolskim ustanovama na području Kantona Sarajevo, a s liste čekanja JU “Djeca Sarajeva”. U periodu od 1. januara do 31. jula 2021. godine za ove namjene su izdvojena sredstva u iznosu 1.287.606 KM”, navela je.

Ministrica ističe da se na listi čekanja koju je dostavila JU “Djeca Sarajeva”, prema Javnom pozivu za redovan prijem u cjeloviti razvojni program nalazi 2.974 djece.

Pružanje subvencije za upis mališane, koji su na listi čekanja, u privatne vrtiće, Muhić je ovakav potez okarakterizirao kao vrlo dobar.

“Subvencije su veoma dobro rješenje za povećanje interesa građana, a time i za uvođenje novih ustanova u sistem koji zadovoljava nivo propisanog kvaliteta i standarda. KS je pozitivan primjer jer je očigledno napravio odličan potez sa subvencijama. Interes građana za upis djece se eksponencijalno povećava, jer je sa subvencijom cijena kvalitetnih ustanova niža od cijene vrtića koji ne ispunjavaju sve kriterije”, istakao je.

Zbog uvođenja subvencije, broj djece koja dolaze na listu čekanja se udvostručava iz godine u godinu, a zatim ta djeca imaju pravo na korištenje subvencije. Ističe da je to sjajna stvar, jer izjednačava pravo na subvencioniranu cijenu vrtića za roditelje koji su uspjeli djecu upisati u javne ustanove, sa pravima na subvenciju roditeljima koji su odlučili ili morali upisati djecu u privatne, jer u javnim nema mjesta.

“Međutim, iako je u KS uvedena subvencija za korisnike privatnih ustanova, odnosno uvedena je vaučerizacija, ima dosta prostora za poboljšanje tog sistema. Puna ili bezuslovna vaučerizacija je bolje rješenje od uslovne vaučerizacije, koja je u KS uvjetovana bivanjem na listi čekanja. Ako nemate uslov, omogućavate roditeljima da zatraže subvenciju za upis tokom cijele godine, a ne samo 15 dana u godini, omogućavate roditeljima da upišu dijete u vrtić koji najviše odgovara njihovoj lokaciji i preferencama, a onima koji ne prate redovno javne pozive osiguravate da ne budu isključena”, zaključio je.