Kapur-Pojskić: Prema preliminarnim studijama vakcine su i dalje efikasne protiv novih sojeva korone

Profesorica s Instituta za genetičko inžinjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu Lejla Kapur-Pojskić za Klix.ba je govorila o novim sojevima koronavirusa, značaju vakcinacije i epidemiološkoj situaciji u Bosni i Hercegovini.
Kapur-Pojskić, koja je i članica Kriznog štaba Kantona Sarajevo, je napomenula kako nastaju novi sojevi.

“Nastaju specifičnom adaptacijom istog virusa u novonastalim okolnostima. Dešavaju se promjene u genomu (mutacije) virusa koje mu daju neke nove osobine. Upravo te mutacije su osnova za nastajanje novih varijanti virusa – tzv. novih sojeva. Prilikom analize uzorka zaražene osobe možemo ih prepoznati u uzorku zato što imaju specifičan genetički otisak. Nove genomske mutacije mogu voditi do benignije forme virusa, što se dešava mnogo češće, ali mogu uzrokovati nastanak varijante virusa koja je opasnija za zdravlje ljudi”, kazala je na početku razgovora.

Podsjetila ja da su trenutno u fokusu one opasnije varijante, a to su one nastale u Velikoj Britaniji, Brazilu i Južnoj Africi. Istakla je da uvijek postoji bojazan od radikalne promjene u genomu do te mjere da se virusimne mogu prepoznati analitičkim metodama ili da se ne mogu liječiti postojećim terapijama tj. vakcinama koje su već napravljene.

Dodatni rizik je veća brzina prenošenja zaraze s novim sojevima. Svjetski eksperti, govori nam, upućuju na to da je vakcinacija globalne populacije kako zaustaviti pandemiju koronavirusa, ali i procesa nastanka njegovih opasnih varijanti.

Međutim, čini se da još ne postoji razlog za bojazan.

“Napravljene su određene studije koje su relaksirale početne hipoteze. Ipak promjene u virusu nisu tolike da bi ijedan od pomenutih sojeva mogao izbjeći vakcinu u potpunosti, što je najvažnije”, obrazložila je i potcrtala da i dalje treba biti oprezan jer se promjene u koronavirusu i dalje dešavaju.

“Treba biti svjestan rizika na lokalnom i globalnom nivou – pratiti stanje da nas ne bi nešto iznenadilo”, dodala je.

“Neophodne su infrastrukturne promjene sistema za praćenje virusa u Bosni i Hercegovini”

Kapur-Pojskić se u nastavku osvrnula na to koliko je Bosna i Hercegovina prije svega materijalno osposobljena za identifikaciju novih sojeva koronavirusa.

“Prethodna godina dana pandemije je donijela infrastrukturne promjene u laboratorijskim kapacitetima. Kod nas u Bosni i Hercegovini te promjene nisu bile toliko promptne i proaktivne koliko su trebale biti. Trenutno u Kantonu Sarajevo postoji laboratorija za detekciju virusa za potrebe dijagnostike koronavirusa. Nedavno smo inicirali nadogradnju tog sistema u cilju otkrivanja i identifikacije novih varijanti virusa. Za uspješno otkrivanje novih sojeva na tlu Bosne i Hercegovine, neophodno je udruženo djelovanje relevantnih službi i praćenja ulaska osoba iz visokorizičnih područja”, objasnila je.

“Vakcinisanje u Bosni i Hercegovini će imati brz i izražen efekat”

Odgovarajući na pitanje koliko će trebati vremena da se osjete efekti vakcinisanja u Bosni i Hercegovini ako ono počne ovaj mjesec, poručila je da je optimistična u smislu da će imati vrlo brz i izražen efekat.

“Onog trenutka kada vakcinisana osoba razvije imunitet, onda postaje dijelom populacije koja ima kolektivni imunitet. Tako sa svojim individualnim imunitetom doprinosi zaštiti cijele populacije. Imajući u vidu da mi nismo velika zemlja i da nemamo veliki broj stanovnika, očekujem da će vakcinacija biti poprilično efikasna. Sada je samo stvar broja vakcina koje će nam biti dostupne, kao i proaktivni odnos stanovnika prema vakcinisanju. Vrlo je važno razviti svjesnost o vakcini”, naglasila Kapur-Pojskić.

O manjem broju zaraženih

Smatra da je relativno manji broj zaraženi u Bosni i Hercegovini posljedica nekoliko razloga, ali prije svega efikasnih epidemioloških mjera kako na lokalnom, tako i na globalnom nivou.

“Prema našim epidemiološkim ekspertima, kultura odnosa prema pandemiji je dosta dobra u gradskim sredinama. Ljudi su dobro informisani i pridržavaju se mjera i to je dovelo do toga da su epidemiološke mjere urodile plodom. Educiranost pojedinca o prenosu virusa i njegova odgovornost prema okolini je najvažnija”, potcrtala je.

Ponovila je da je optimista kada je u pitanju situacija u vezi pandemije, ali da treba biti oprezan. Pozvala je građane da i dalje budu ozbiljni, racionalni i uporni. Kako je kazala, potrebno je izdržati još nekoliko mjeseci da bi se uspostavila kontrola nad pandemijom. Zato očekuje da će mjere još neko vrijeme biti na snazi.

Nada se da će društvo izvući korisne lekcije iz pandemije i da će biti spremnije za slične krize ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u cijelom svijetu.