Kardiologinja savjetuje navijače BiH: Kako preživjeti stresne utakmice bez rizika po zdravlje

Svjetsko prvenstvo donosi sve ono zbog čega navijači vole nogomet, neizvjesnost, adrenalin, slavlje i razočarenje. Međutim, iza emocija koje prate svaku važnu utakmicu krije se i stres kojem je izloženo naše tijelo.

U trenucima kada lopta odlučuje o sudbini reprezentacije, srce navijača često radi ubrzano, a nervoza i napetost dostižu vrhunac. Iako o tome rijetko razmišljamo dok pratimo utakmice, stručnjaci upozoravaju da intenzivna sportska uzbuđenja mogu imati stvaran utjecaj na zdravlje.

O tome koliko navijanje opterećuje srce i ko bi trebao biti posebno oprezan tokom Svjetskog prvenstva razgovarali smo s kardiologinjom i internisticom Jasminom Ćorović-Kuburović.

Brojna istraživanja i statistike iz svijeta pokazuju da se tokom velikih sportskih takmičenja bilježi porast kardiovaskularnih incidenata među navijačima.

Doktorica Ćorović-Kuburović kaže da ju je još tokom studentskih dana posebno potresla priča koju joj je ispričao prijatelj. Upravo zbog nje, ističe, počela je drugačije razmišljati o utjecaju snažnih emocija na srce.

“Prije 20-ak godina ispričao mi je prijatelj priču koja me, iako se srčanim problemima bavim svaki dan, duboko potresla. Njegov otac, naizgled potpuno zdrav muškarac u šezdesetim godinama, sjedio je ispred televizora i gledao polufinalnu utakmicu košarkaške reprezentacije Jugoslavije. Kada je lopta u posljednjoj sekundi upala u koš i pobjeda postala stvarnost, skočio je sa stolice, zagrlio sina koji je sjedio pored njega – i nekoliko trenutaka kasnije se onesvijestio. Srce mu se zaustavilo usred najveće radosti koju je te večeri mogao zamisliti. Reanimacija nije uspjela”, ispričala je doktorica za N1.

Iako je od tada prošlo mnogo godina, kaže da tu priču nosi sa sobom i danas. Kao ljekar zna šta se dešava u organizmu tokom stresnih situacija, ali priznaje da ni sama nije imuna na emocije koje donose velike sportske utakmice.

“Otkad sam je čula, primijetila sam nešto i kod sebe: iako tačno znam šta se događa u organizmu tijekom napete utakmice, ne mogu pobjeći od istog stiska u grudima koji osjeća svaki navijač. Razlika je samo u tome što ja, gledajući važan meč, paralelno pratim i svoj puls.”

Prema njenim riječima, jedna od najvećih zabluda jeste uvjerenje da srce strada samo zbog tuge, šoka ili loših vijesti.

22. jun.

22. jun.

“Većina ljudi povezuje srčani udar s tugom, porazom, lošim vijestima. Istina je složenija. Naše srce ne razlikuje ‘dobar’ od ‘loš’ stres – razlikuje samo intenzitet.”

Pojašnjava da organizam na vrlo sličan način reagira i u trenucima najveće sreće i u trenucima velikog razočarenja.

“Trenutak u kojem lopta upadne u koš u zadnjoj sekundi, jednako kao i trenutak u kojem omiljeni tim primi odlučujući gol, oslobađa isti talas adrenalina i kortizola. Otkucaji srca naglo rastu, krvni tlak skače, krvne žile se grče, a srčani mišić iznenada traži znatno više kisika nego što mu je potrebno u miru”, navela je.

Takve reakcije organizma kod zdravih ljudi uglavnom prolaze bez posljedica. Međutim, problem nastaje kod osoba koje već imaju određene kardiovaskularne bolesti ili faktore rizika.

“Kod zdravog srca taj kratki ‘udar’ stresa organizam podnese bez posljedica – to je, uostalom, isti mehanizam koji nas je nekad štitio od opasnosti u prirodi. Problem nastaje kod osoba koje već imaju suženje krvnih žila, povišen krvni tlak, poremećaj srčanog ritma ili su preboljele infarkt.”

U takvim slučajevima, dodaje, snažna emocija može postati okidač za ozbiljne zdravstvene komplikacije.

“Kod njih taj nagli skok može biti dovoljan da pokrene aritmiju, naglo povećanje tlaka ili – kao u priči koju sam ispričala – iznenadni srčani zastoj, čak i u sekundi najveće sreće.”

Da se ne radi samo o pojedinačnim slučajevima pokazuju i naučna istraživanja. Ćorović-Kuburović podsjeća na rezultate njemačke studije provedene tokom Svjetskog prvenstva 2006. godine.

“Postoji i jedna njemačka studija iz vremena Svjetskog prvenstva 2006. godine, koja se često navodi u kardiološkoj literaturi, a koja je pokazala da se broj hitnih kardiovaskularnih slučajeva na dane kada je domaća reprezentacija igrala povećavao i nekoliko puta u odnosu na mirne dane, posebno kod muškaraca s već poznatom koronarnom bolešću.”

Kako ističe, takvi podaci ne bi trebali biti tek zanimljivost, nego ozbiljno upozorenje.

“Ovi podaci nisu zanimljivost za novine – oni su upozorenje koje treba ozbiljno shvatiti.”

Ko je najugroženiji?

Najveći rizik nose osobe koje već boluju od koronarne bolesti srca, angine pektoris, imaju ugrađene stentove, poremećaje srčanog ritma, povišen krvni tlak ili su preboljele infarkt.

Kod njih emocionalni stres tijekom važne utakmice može djelovati kao okidač za događaj koji se, da nije bilo te napetosti, možda ne bi desio – ili bi se desio mnogo kasnije.

Dodatni problem predstavljaju i navike koje često prate velika sportska takmičenja.

Prejedanje, slana i masna hrana, alkohol, povećan broj cigareta i neprospavana noć zbog kasnog termina utakmice dodatno opterećuju organizam. Kada se takve navike spoje sa snažnim emocijama, rizik postaje još veći.

Simptomi koje ne treba ignorisati

Ćorović-Kuburović upozorava da tijelo gotovo uvijek šalje signale upozorenja, ali ih ljudi često zanemare ili pripišu običnom uzbuđenju zbog utakmice.

“Kao kardiologinja, svaki put iznova naglašavam istu poruku: tijelo nas upozorava, samo treba znati prepoznati signale.”

Posebnu pažnju, kaže, treba obratiti na simptome koji se javljaju tokom ili neposredno nakon emocionalno zahtjevnih utakmica.

“Bol ili pritisak u grudima, naglo otežano disanje, ubrzano ili nepravilno lupanje srca, jaka glavobolja koja se javlja iznenada, izrazita slabost, vrtoglavica ili znojenje bez razloga – sve su to simptomi koje tijekom ili nakon emotivno napete utakmice ne smijemo pripisati ‘samo uzbuđenju’.”

U takvim situacijama, naglašava, ne treba čekati da simptomi prođu sami od sebe.

“Ako se javi bilo koji od njih, posebno kod osoba sa već poznatom srčanom bolešću, potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć – utakmica u tom trenutku mora pasti u drugi plan.”

Kako se zaštititi, a ne odreći se navijanja?

Iako upozorava na moguće rizike, doktorica ističe da cilj nije odreći se sporta i navijanja, nego biti svjestan vlastitog zdravstvenog stanja i ponašati se odgovorno.

“Ne tražim od nikoga da prestane voljeti sport – to bi bilo i nerealno i nepotrebno. Ono što tražim je svjesnost.”

Posebno naglašava važnost redovnog uzimanja terapije kod osoba koje već imaju srčane bolesti.

“Osobe koje već imaju srčanu bolest trebale bi redovno uzimati propisanu terapiju i nikako je ne preskakati na dan utakmice, čak ni kada je raspored kućnih obaveza ili putovanja zahtjevan.”

Dodaje da bi terapija uvijek trebala biti pri ruci.

“One koje koriste beta-blokatore, lijekove za tlak ili nitroglicerinski sprej trebale bi terapiju imati nadohvat ruke tijekom cijelog prijenosa, a ne tek u ormariću u drugoj sobi.”

Osim toga, preporučuje smanjenje dodatnih faktora rizika koji često prate sportske događaje.

“Korisno je i unaprijed smanjiti dodatne faktore rizika: izbjegavati alkohol i obilne, masne obroke neposredno prije i tijekom utakmice, ograničiti broj cigareta, te – koliko je god to u tom trenutku teško – pokušati disati polako kada napetost dosegne vrh.”

Kako kaže, i male stvari mogu napraviti razliku.

“Nekoliko dubokih udaha u ključnom trenutku meča nije gubljenje vremena, nego mala, ali stvarna zaštita za srce.”

Srce treba čuvati i u pobjedi

Na kraju se vraća priči koja ju je prije mnogo godina navela da drugačije posmatra odnos emocija i zdravlja.

“Često se pitam da li bi se priča mog prijateljevog oca završila drugačije da je tog dana znao da slavlje može biti opasno koliko i poraz, i da je nosio svoj lijek u džepu umjesto u kuhinjskom ormariću. Ne znam odgovor na to pitanje, i nikad ga neću znati.”

Ipak, kaže da je iz te priče izvukla važnu pouku.

“Ali znam da svaki put kad sjednem da gledam važnu utakmicu, ponesem sa sobom i tu priču – i podsjetnik da je srce, baš kao i naš tim, ponekad potrebno čuvati i u pobjedi, ne samo u porazu.”