Kasim Trnka otvoreno: NATO nam je preči od Evropske unije

Screenshot 1 25

Profesor Kasim Trnka za naš list govori o slabostima bh. Ustava, napadima na CIK i Čovićevoj najavi teritorijalne reorganizacije zemlje

Često se pominju slabosti Ustava BiH, ali od namjere da se on mijenja došli smo do toga da će i Izborni zakon BiH ostati takav kakav jeste. Ako ni medijacija EU i SAD-a nije dala rezultate, kako dalje?

– Činjenica da se nisu postigli rezultati govori o tome da vodeće političke snage imaju potpuno različite političke koncepte u pogledu razvoja BiH, dok jedna, pa čak i dvije, imaju tendenciju razgradnje ustavnog uređenja BiH. Oni su formalno u koaliciji iako to nije nikakva programska koalicija, to je samo partnerstvo u vlasti.

Instrukcije Putina

Nerealno je očekivati od domaćih političkih snaga da postignu konsenzus, vidjeli smo da ga nema o Izbornom zakonu, a kamoli promjeni Ustava, gdje je potrebna čak dvotrećinska većina u Parlamentu. To znači da je, ako je Dejtonski mirovni sporazum nastao intervencijom međunarodne zajednice, a domaće političke snage nemaju kapaciteta da unapređuju Dayton, potrebna ozbiljna asistencija međunarodne zajednice. Mislim da nam u posljednje vrijeme donekle idu u prilog događaji u Ukrajini, jer se vidjelo koje su to destruktivne snage koje tamo djeluju, a koje proširuju intervenciju i na zapadni Balkan. Ustav treba mijenjati, čak je i u Daytonu dogovoreno da će važiti desetak godina, da će tada u mirnom okruženju građani moći izabrati nove političke lidere, koji će biti sposobni napraviti novi iskorak u demokratskom razvoju.

Čudi li Vas to što politički lideri, kako domaći tako i oni iz susjedstva, ne prestaju sa hajkom na Centralnu izbornu komisiju BiH?

– Oni, ustvari, ruše sve što je državno u BiH, čak ovo što Milorad Dodik od početka radi, očigledno je posljedica dogovora s Vladimirom Putinom.

Ideja o podjeli BiH je i danas vrlo živa, podržava se iz Beograda i Zagreba, koji kod sunarodnika podgrijavaju ideju o jednoj državi

Imao je više prilika razgovarati s njim i on mu je dao instrukcije šta treba raditi, a to znači da ruši ustavni poredak iznutra. Ako se sjetimo kraja 1991, to su tada i susjedne zemlje radile formiranjem paradržavnih i neustavnih tvorevina kao što su srpske opštine, srpske autonomne pokrajine, pa kasnije i srpska republika BiH i paralelno, gotovo istovremeno zajednica Herceg-Bosna koja će kasnije prerasti u hrvatsku republiku Herceg-Bosna. To je taj koncept, prvo ruši iznutra BiH, da bi je potpuno destabilizovao. Vjerovatno je Putin imao namjeru uz pomoć Srbije kao svog prijatelja da dalje destabilizuje te odnose na Balkanu i da se pokuša ubaciti u NATO-okruženje kako bi na neki način kontrolisao zapadni Balkan, koji je očigledno mjesto gdje postoje sukobi geostrateških interesa velikih sila. Treba insistirati na tome da zapadne demokratije učine sve da se BiH transformiše i pristupi evropskim i NATO-integracijama iako bi daleko važnije bilo da budemo u NATO-u, nego u EU.

Ukoliko se u zakonskom roku ne iznađu sredstva za izbore, očekujete li krivične prijave i protiv koga iz vlasti zbog kršenja zakona?

– Krivične prijave bi svakako morale uslijediti i to, prije svega, onome ko bi trebao predložiti budžet, a to je Ministarstvo finansija i trezora s gospodinom Bevandom na čelu. Poslije njega, Tegeltiji kao predsjedavajućem Vijeća ministara BiH, pa na kraju i članovima Predsjedništva BiH. Ako se to ne desi, onda bi visoki predstavnik trebao intervenisati ili donijeti odluku o neposrednom pribavljanju sredstava ili pak da vrši intervenciju prema onima koji su odgovorni da to uradi.

Kako komentirate pismo Dragana Čovića upućeno međunarodnoj zajednici, u kojem najavljuje čak i teritorijalnu reorganizaciju zemlje, pravne i političke bitke? Šta na pravnom planu može uraditi HDZBiH nakon što su izbori raspisani?

– Na pravnom planu u smislu ovo što Dragan Čović govori on ne može ništa učiniti, jer da bi se promijenila teritorijalna organizacija, mora se promijeniti Ustav. Ne znam kako je mislio da se promijeni Ustav ako nema promjene Izbornog zakona, a s druge strane, ako bi napravili neke neustavne poteze kao što je bio slučaj s hrvatskom samoupravom, onda bi, naravno, čitava međunarodna zajednica morala djelovati. Vidimo znake da su američka i britanska ambasada odmah reagovale i jasno označile da se radi o antidejtonskom, neustavnom postupku. Mislim da je on to više upotrijebio kao neku prijetnju, ne bi li privolio partnere da ispune njegov zahtjev. Ne postoji ni teorijska mogućnost, ako se poštuju međunarodni standardi u izbornom pravu, da jedna statistički manjinska grupa pobijedi na izborima za bilo koju poziciju.

image

To je, ustvari, kvadratura kruga, jer ako tražite jednako pravo glasa za sve građane, onda je prosto nemoguće napraviti takav prijedlog. HDZ je to pokušao i samo napravio još veći problem, jer je uveo još širi krug diskriminacije. Jedino rješenje, ako se žele osigurati ključna mjesta gdje je nacionalno predstavljanje, može biti neposrednim načinom izbora, da se ode u Parlament, da to političke strane dogovore i da se dođe na takvu poziciju. Oni čitavu priču argumentuju na primjeru Komšića iako, kada se uzmu svi podaci u obzir, kao i zastupljenost Hrvata u institucijama javne vlasti, oni ne pokazuju njihovu ugroženost. Proporcionalno oni više učestvuju u strukturi javne vlasti.

Očekujete li novi potez visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta i kakav?

– On očekuje podršku najvažnijih međunarodnih igrača, u ovom slučaju zapadnih zemalja. Očekujući promjenu političkog konteksta odnosa prema BiH, možda će mu, ako ne bude išlo redovnim putem do promjena, Amerikanci i Evropljani dati signale da preduzme odlučujuće korake. Mislim da stavovi Amerike, Engleske, Ujedinjenog Kraljevstva govore o tome da je međunarodna zajednica očigledno odlučila da pravi radikalnije poteze u BiH. Ako je tačna nedavna izjava njemačke ministrice odbrane, koja kaže kako će surađivati s BiH na vojnom planu i ako je dobro prenesena rečenica gdje stoji “i ako budemo napadnuti, zajedno ćemo se braniti”, to je vrlo zanimljiva izjava jedne velike sile.

Spuštanje lopte

Bilo bi rizično direktno ići na Dodika zbog njegove retorike jer, nažalost, on koji raspolaže kontrolom medijima i čitave strukture u RS-u, prosto ima, barem formalno gledajući, vrlo široku podršku u tom entitetu i njegovom smjenom možda bi se napravio kontraefekat. S obzirom na promjenu međunarodnog konteksta, vidimo da i on spušta retoriku, da je čak odustao od odlaska na paradu u Moskvu 9. maja. To je teška srca uradio, ali je procijenio da bi bilo krajnje nepovoljno za njega da to uradi.

Političarima su puna usta priče o konstitutivnim narodima, a presudu u predmetu Zornić malo ko pominje. Zašto?

– Ove koji govore o konstitutivnim narodima najviše podržavaju Hrvatska i Srbija. Vučić kaže da Srbi i Bošnjaci moraju razgovarati, Hrvati opet moramo s Bošnjacima, a niko ne pominje državu BiH i to je istorijska konstanta.

Oslobođenje

Prethodni članakTO JE TAJ OSMIJEH, TIJELO: NEPROMIJENJENO: Pogledajte fotografiju rahmetli Muamera Zukorlića (FOTO)
Sljedeći članakRade Bogdanović: Šta će nam Bugarin pored toliko naših trenera