Kazne do 12.000 KM ako firme ne povećaju plaće: Sindikati traže i krivično gonjenje

Povećanjem neoporezivog dijela dohotka na 500 KM vlasti Republike Srpske (RS) od kompanija očekuju da se ovo poresko rasterećenje prenese na veće plaće radnicima i to u omjeru od oko 30 KM.

Ukoliko kompanije to ne učine, slijede kazne i to pravna lica od 3.000 do 9.000 KM, a odgovorna lica u firmama od 1.000 do 3.000 KM. Kazne su propisane i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu, prema kojem u slučaju da poslodavac ne izmijeni ugovor o radu tako što će povećati plaću za iznos poreza, to pravno lice može biti kažnjeno od 2.000 do 12.000 KM.

Mjera usvojen pred izbore će kreirati i manjak novca u budžetu za koji se vlast nada da će biti namaknut povećanjem prihoda od PDV-a, a za svaki slučaj, tu je i opcija novih zaduživanja.

Da li su kazne previsoke

Kazne i do 12.000 KM nisu male, ističe Vladimir Blagojević iz Privredne komore RS-a, ali navodi da komora podržava mjere “koje doprinose povećanju plaće s obzirom na to da se radi o našem dugogodišnjem zahtjevu da se neoporezivi dio plaće uveća do iznosa minimalne plaće što je na ovaj način i učinjeno”.

– Očekujemo da će barem djelimično, jer ne može u potpunosti i potrebno je niz drugih mjera, doprinijeti da se tim povećanjem plaće zaustavi i odlazak radnika te da se poveća standard življenja u RS-u. Kada su u pitanju kaznene odredbe, one jesu visoke, ali je neophodno da se na neki način osigura realizacija predviđenih mjera i mi se kao institucija zalažemo za borbu protiv sive ekonomije i neophodnost provođenja zakona za sve jednako. Da ne bude selektivna provedba zakona, već da se primijene na sve. Kazne jesu visoke, ali je neophodno naći način da se osigura provođenje zakona – kazao je Blagojević.

Navodi da “mi smo generalno već godinama unazad predlagali niz mjera koje se odnose na unaprijeđenje uvjeta poslova, rasterećenje privrede i smanjenje parafiskalnih nameta”.

– Niz je mjera koje dostavljamo Vladi RS-a. Nekad je to bila Ekonomska politika, a u posljednje dvije godine je Program ekonomskih reformi. Želimo da stvorimo što povoljnije uvjete poslovanja kako bimso povećali ambijent te da ukidanjem niza parafiskalnih nameta, a što bi trebalo biti dijelom ostvareno objavom registra nameta i analizom, tako da u konačnici ukinemo određene namete. To bi doprinijelo smanjenju opterećenja privrednika te da se stvori povoljniji uvjeti za dodatno povećanje plaća – zaključuje Blagojević.

Stav sindikata

Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS-a, u razgovoru za Faktor ističe da je situacija u oba bh. entiteta takva da problem često ne predstavljaju zakonska rješenja koliko njihovo neprovođenje.

– Svjedoci smo da u poslovnom svijetu, a posebno u realnom sektoru, da neki poslodavci se pokušavaju preko leđa radnika brzo obogatiti izbjegavajući provođenje zakona. Kada govorimo o konkretnoj situaciji, tj. o neoporezivom dijelu ličnog primanja radnika odnosno plaće koji sada iznosi 500 KM, odnosno novih 300 KM, 10 posto na to je 30 KM, s tim da smo mi u razgovoru s vladom zajedno sa poslodavcima donijeli odluku da ta povećanja za najniža primanja budu 50 i 40 KM, a za ostala primanja 30 KM – kazala je Mišić.

Navodi da se radi o tome da “poslodavci ne daju iz svog džepa novac, ne daju iz ostvarene dobiti, nego je to novac koga se odriče RS i budžet lokalnih zajednica. Koliko god to bilo simbolično, sigurno da će se pojaviti poslodavci koji će to prigrabiti za sebe. Zakonom je to moguće sankcionisati i činjenica je da je ovo veliki posao za inspektorat RS-a i Poresku upravu koji su dužni da kontroliraju pravilnost isplata plaća i doprinosa”.

– Ono što mi kao sindikat možemo uraditi ako negdje dođe do zloupotrebe, da to radnik prijavi i naša služba za besplatnu pravnu pomoć će pomoći ili da upozori poslodavca ili u suprotnom da se ide na sud i radnika to neće koštati. Što se tiče kazni, ja ne bih govorila o tome da li su male ili velike, ja bih tu bila potpuno jasna i onaj ko ne provodi zakone mora krivično da odgovara. Mi smo se kao sindikat izborili da u krivičnom zakonu RS-a onaj ko tri mjeseca ne isplaćuje plaću kako je zakonom definirano ili neko drugo primanje, treba krivično da odgovara. Da li su radnici spremni da zajedno s nama uđu u to je otvoreno pitanje, mada i to sve manje. Imamo odlazak ljudi mladih i srednjih godina što je legitimno ali nije dobro za napredak zemlje. Ja bih pod krivičnu odgovornost podvela neplaćanje svih plaća i doprinosa. Poslodavci moraju povećati plaće da radnici i dalje ne bi odlazili u razvijene zemlje – zaključuje Mišić.

Faktor.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE