Kazne i do 13.000 eura, evo šta smijete unijeti u Hrvatsku: Strastveni pušači na mukama! Zaboravite na meso mlijeko i jaja, dok se keks, hljeb i kolači mogu unijeti u neograničenim količinama!

Republika Hrvatska je prvog dana Nove godine zvanično postala 27. članica Schengen prostora i 20. država članica EU koja je ušla u eurozonu. Na graničnim prelazima između Bosne i Hercegovine i Hrvatske zabilježene su veće gužve i čekanja u prosjeku od 30 minuta, pa i do nekoliko sati.

Davor Gjenero, politolog i nezavisni politički konsultant kaže za Source da se razlog za veće gužve na graničnim prijelazima prema BiH i Srbiji prvih dana Nove godine očekivane.

“Povećane kolone sa Srbijom u BiH na graničnim prijelazima su očekivane zbog novogodišnjih praznika i povratka ljudi u svoje zemlje”, govori Gjenero i dodaje:
“Nekog direktnog efekta nema. Najviše zadovljstvo je u Međumurju i Istri za građane koji su povezani sa susjedima i kojima je ulaskom Hrvatske u Schengen  olakšan život. Pale su granice i u selima koja su bila povezana manjim mjestima, sada se ponovo prelazi kao nekad. Iz Kumrovca se nadaju da će sada živjeti kao i do 90-ih, kada je zajednički život sa susjedim bio vrlo intenzivan. Svi vide veliku priliku u ovome, govori naš sagovornik.

Smatra da će veliki izazov biti prelazak granice za zemlje koje su na “bijelom Schengenu”, ali nisu dio EU, niti dio Schengenskog prostora. 

“To je pitanje jednako bitno za Hrvatsku kao i za EU. Što se tiče granica koje ostaju, uz tu malu granicu prema Crnog Gori, pa prema BiH koja je najduža i granicu prema Srbiji, po svemu sudeći odnosi na na granici prema BiH će se rješavati jednostavnije, što se ne može reći za granicu prema Srbiji, zbog postojećeg bilateralnog odnosa koji Hrvatska ima sa BiH. U Srbiji nije ranije bilo interesa za sklapanje takvih odnosa”, tvrdi.

Ističe da nema bojazni od bilo kakvog dodatnog kompliciranja, te da su samo granice prema Sloveniji i Mađarskoj nestale.

“Kao što sam rekao BiH je u boljoj poziciji, a problem koji bi se mogao otvoriti za BiH je pitanje usklađivanja vizne politike, tj. pitanje prije svega ulaska građana Ruske Federacije u BiH bez vize. To je stvar koja je problematična iz pozicije Hrvatske i EU. Sa Srbijom je puno više problema, jer što je nekad radila Bjelorusija u odnosu na Poljsku i Litvu, sada to radi radi Rusija u zoni Kajiljingrada. Na neki način to EU radi režim Aleksanddra Vučića i to ne samo sa građanima Rusije, nego povećem broja zemalja sa kojima Srbija ima neki poseban režim zbog nepriznavanja Kosova, pa im omogućuju da bez vize turistički posjete Srbiju, da bi se isto tako turistički ponovo uputili preko Schengenske granice, zaključio je Gjenero.

Ukoliko ste se mislili zaputiti ka Hrvatskoj, trebali bi znati i za nova pravila koja su stupila na snagu, a koja se tiču prenosa robe u ovu zemlju.

Dosta je nejasnoća i nelogičnih odluka, no one se moraju poštovati kako bi se izbjegle kazne koje su u nekim slučajevima veoma rigorozne. Večernji list je tim povodom objavio spisak svih stvari koje smijete, odnosno, ne smijete unositi u Republiku Hrvatsku.

Prvo treba napomenuti kako se ova lista odnosi na uvoz robe iz zemalja koje se nalaze izvan EU, s izuzetkom Švicarske, Islanda, Norveške, San Marina, Andore i Lihtenštajna. Dakle, za ova posljednje nabrojane države vrijede ista pravila kao da prevozite robu unutar EU te tu nema nikakvih ograničenja.

Još neka posebna pravila vrijede za Farske Otoke i Grenland, ali da se dodatno ne bi komplikovala ionako duga lista, te dvije države su izostavljene s ovog spiska.

Duhanski proizvodi

Putnici u zračnom saobraćaju u Hrvatsku mogu unijeti nešto više duhanskih prerađevina od onih koji putuju drugim oblicima saobraćaja. Oni u zračnom prijevozu mogu unijeti 200 cigara, 100 cigarillosa, 50 cigara i 250 grama duhana za pušenje.

Osobe koje putuju cestovnim ili željezničkim prijevozom mogu unijeti 40 cigareta, 20 cigarillosa, 10 cigara i 50 grama duhana za pušenje. Svi putnici mogu unijeti jednaku količinu od 50 grama grijanog duhanskog proizvoda, 10 mililitara e-tečnosti te 50 grama tzv. novih duhanskih proizvoda iz članka 94. stav 2. Zakona o taksama.

Alkoholna pića

Kad su u pitanju alkoholna pića, jednaka pravila vrijede i za putovanja cestovnim, zračnim i pomorskim prijevozom – svima je dopušteno unijeti 16 litara piva, 4 litre vina te 2 litre alkoholnih pića koja imaju manje od 22% alkohola, odnosno, jedan litar jačih alkoholnih pića. Ako želite plaćati taksu moguće je, uz uslov da ste stariji od 17 godina, unijeti 800 cigareta, 400 cigarillosa, 200 cigara, kilogram duhana, 10 litara žestice, 90 litara vina, 110 litara piva te 100 mililitara e-tečnosti, a sve preko toga nećete moći unijeti čak ni uz plaćanje.

Hrana

Meso, riba, sir, mlijeko, jaja i ostali proizvodi životinjskog i biljnog porijekla Carinski službenici obavljaju službene kontrole proizvoda životinjskog podrijekla koji čine dio ličnog prtljaga putnik, tako da uopće nije dopušteno unijeti meso i mlijeko te proizvode od mesa i mlijeka.

Dopušteno je po osobi unijeti 20 kilograma svježe, sušene, kuhane, osoljene ili dimljene ribe, kozice, rakove i dagnje. Kada su u pitanju drugi proizvodi životinjskog porijekla, poput meda, jaja, proizvoda od jaja, mesa puževa ili žabljih krakova, tu je dopušteno unijeti do 2 kg po osobi. Svježeg voća i povrća, osim krompira, smijete unijeti do 5 kilograma.

Ostali proizvodi

Putnici iz trećih zemalja (npr. BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija…) mogu u Hrvatsku unijeti do 2 kilograma mlijeka u prahu za dojenčad i posebne hrane koja se koristi zbog medicinskih razloga te za unos hrane za kućne ljubimce koja se koristi zbog zdravstvenih razloga uz uslove da ne zahtijeva držanje u frižideru prije otvaranja.

Bez ograničenja ili u količini za ličnu upotrebu, svi putnici u Hrvatsku mogu unijeti hljeba, kolača, keksa, vafla i oblatni, dvopeka, tostiranog hljeba i sličnih prepečenih proizvoda s manje od 20 % prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi.

Bez ograničenja se mogu unijeti i brojni drugi proizvodi poput čokolada i slastica (uključujući slatkiše) s manje od 50 posto prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja, dodataka hrani pakovanih za krajnjeg potrošača koji sadržavaju manje količine (ukupno manje od 20 %) prerađenih proizvoda životinjskog porijekla, masline punjene ribom, tjestenina i rezanci, koncentrati supe i poboljšivači okusa.

Kad je u pitanju gorivo, u kanisterima smijete prevesti do 10 litara identičnog goriva onom koji se nalazi u vašem vozilu, dakle nema prijevoza dizela ako vozite benzinca.

Unos lijekova

Unošenje gotovih lijekova za lične potrebe putnika moguće je u količinama potrebnim najviše za liječenje do mjesec dana (uz uslov da su odobreni od nadležnih tijela zemlje proizvođača) i to uz posjedovanje odgovarajuće medicinske dokumentacije (prepisa historije bolesti, potvrde ljekara).

Unošenje lijekova koji sadrže drogu, također za lične potrebe putnika, moguće je u količini potrebnoj za liječenje do najviše 5 dana, i to također uz posjedovanje medicinske dokumentacije, iz koje proizlazi neophodnost uzimanja odnosnoga lijeka. Ako se ipak odlučite kockati, znajte da vas mogu “opaliti po džepu” s kaznom koja može iznositi i do 100.000 kuna (oko 13.000 eura).

Konkretno, kada se određuje visina kazne bitno je šta i koliko toga ste pokušali prošvercati.

Soruce

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE