Kazne za vlasnike opasnih pasa bez brnjice i do 900 KM

Mnoga pitanja su otvorena nakon što su novinara Vladana Radosavljevića nasmrt izujedali psi na Kosmaju – kako natjerati vlasnike da opasnih pasa da im stavljaju korpe, kako smanjiti broj lutalica, kako kontrolisati da li su čipovani, da li je opasan pas ili vlasnik. Kakva su pravila u Srbiji, a kakva u BIH donosimo vam u tekstu.

Veterinar i nekadašnji pomoćnik gradskog sekretara za zoohigijenu Vladimir Terzin navodi da je uvijek kriv vlasnik, kao i da čovjek čak i od pudlice može da napravi zvijer.

Vladimir Terzin smatra da je najvažnije obilježavati životinje – da se štene čipuje do trećeg mjeseca, kako mu se nikada ne bi izgubio trag. To nalaže i zakon, javlja RTS.

“Svi smo dužni da sprovodimo zakon. Od onih koji u moju kliniku dolaze, to su 98-99 odsto čipovani psi. Mi klijente koji neće da čipuju pse ne primamo, neka potraže drugo mjesto gdje će ih primiti. Primamo ih samo ako pas krvari ili slično, po zakonu smo dužni tada da ukažemo pomoć, ali što se tiče vakcinacije – to ne radimo”, navodi Terzin.

Ipak, dodaje da ne možete čipovati psa protiv volje vlasnika, a od vlasnika ne možete tražiti lični dokument ili podatke na osnovu kojih biste mogli da ga prijavite.

Terzin ističe da kazne koje su namijenjene vlasnicima čiji psi, u slučaju da je riječ o opasnim rasama, nemaju korpu i nisu na povocu, nisu male – iznose od 5.000 do 50.000 dinara (oko 833 KM).

“Imate taj dio zakona koji se odnosi na opasne rase, staforde, pitbulove, ali ja sam uvijek tvrdio da je opasan vlasnik. Možete od pudlice da napravite zvijer, da reži, grize, ali kada vas ona ujede nije toliko strašno, ali ujed krupnijeg psa, što smo videli može biti i opasan po život”, rekao je Terzin.

Ko treba da skreće pažnju vlasnicima opasnih pasa

Na pitanje da li mi treba da skrećemo pažnju komšijama koji imaju psa opasne rase da treba da nosi korpu, Terzin navodi da bi te slučajeve mogli da prijavimo policiji ili komunalnim inspektorima.

“Nije na nama da komšijama skrećemo pažnju, ali možete ih prijaviti. Takvi psi su u obavezi da nose korpu i budu na povocima na javnim površinama, ali u dvorištu kuće nemaju tu obavezu”, navodi Terzin dodajući da bi “bilo zanimljivo pitati koliko je kazni naplaćeno, kad, kako i kome”.

Smatra da bi bilo dobro da i druge lokalne samouprave, poput Beograda, imaju inspektore koji bi išli po javnim površinama i kontrolisali čipovanje i vakcinaciju.

“Oni nemaju pravo da uđu u nečije dvorište, stan ili kuću, ali mogu da kontrolišu one koji su napolju. Tim primjerom Beograda trebalo bi da se ugledaju i ostale lokalne samouprave, koje bi trebalo da angažuju svoje veterinarske inspektore”, ističe Terzin.

U BiH rigorozne kazne, propisano i ko smije držati “opasnog psa”

Kada je u pitanju BiH postoji Pravilnik o držanju opasnih životinja, a mjerodavno tijelo pored Kancelarije za veterinarstvo BiH je i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Da li je pas opasan utvrđuje veterinarski insepktor ili ovlašćeni veterinar nakon podnesene prijave o napadu psa. Nakon toga, taj pas se upisuje u rubriku “opasan pas”.

Vlasnik takvog psa životinju mora čipovati i osigurati njegovu kastraciju 14 dana nakon proglašavanja psa opasnim.

Kada su u pitanju opasni psi među kojima je i pit bull terijer, propisan je prostor u kojem ga vlasnik može držati, dok je negovo izvođenje takođe propisano. Odnosno mora biti na povocu i s brnjicom.

U slučaju da pas koji je već jednom napao čovjeka ili drugu životinju napadne ponovo, vlasnik je dužan da ga uspava.

Psi iz kontrolisanog uzgoja pasmina terijera tipa bull – stafordski bull terijer, američki stafordski terijer, bull terijer i mini bull terijer moraju imati pedigre.

Ko ga može držati?

Zakonom je propisano i ko može biti vlasnik ovakvih pasmina. Član 8, stav 3/a kaže da vlasnik mora ispunjavati sljedeće zahtjeve:

– da nije pravomoćno osuđen za krivična djela: mučenje životinja, protiv života i tijela čovjeka, zloupotrebe opojnih droga, te kazne djela koja u sebi sadrže elemente nasilja, a sadržani su u krivičnim djelima protiv slobode i prava čovjeka i građanina, protiv imenovine, protiv spolne slobode, protiv javnog reda, protiv braka, porodice i mladeži ili je za takvo djelo pokrenut postupak.

Pored ostalih propisa, vlasnik mora dostaviti uvjerenje i da je stariji od 21 godinu i da je poslovno sposoban.

Pored toga, vlasnik opasnog psa ne smije ustupati drugoj osoba na čuvanje, a nije dopuštena ni njihova trgovina, poklanjanje, prodavanje i slično.

Nije dopušten ni uvoz ni privremeni boravak na području BiH pasa pasmine terijera tipa bull koji nisu upisani u Upisnik Međunarodnog kinološkog saveza.

Kazne za vlasnike

U Zakonu o javnom redu i miru Republike Srpske članom 30 definisano je držanje opasnih životinja bez nadzora.

Ko bez nadzora ili zaštitnih sredstava drži ili vodi opasne životinje koje drugog mogu da prestraše ili povrijede, ili ko na javnom mjestu zlostavlja životinje, kazniće se novčanom kaznom od 300 KM do 900 KM.

U FBiH su rigorozniji kada je ovaj prekršaj u pitanju, pa se kazne kreću od 500 do 1.500 KM. Dok za psa koji lajanjem narušava javni red i mir možete da dobijete kaznu od 100 KM.