Kilogram zlata premašio 220 hiljada KM, krize donose rast štednje

Podatak kako je nedavno cijena zlata probila historijske vrijednosti i skočila na iznos od 4055 dolara za jednu uncu još je jedan od pokazatelja koliko je ova investicija sigurna luka, te ima izravne veze s globalnim nestabilnostima kojima svjedočimo praktički u kontinuitetu od pandemije koronavirusa.

Ipak, ulaganje u zlato, ističe izv. prof. dr. sc. Nikola Papac s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, nije tako jednostavno jer je riječ o ozbiljnom i strogo reguliranom sustavu koji traži i financijsku pismenost i niz posebnih uvjeta, a posebice u kontekstu certifikata.

Povećanje cijena zlata jest, dodaje, pokazatelj krize, no isto tako riječ je o sustavu koji traži upoznavanje sa svojim strogim pravilima, a, naravno, tu je i pitanje čuvanja jednom kada ga se kupi. Profesor Papac je naveo i kako u vremenima krize ljudi često traže način kako si osigurati stabilnost i donošenje prinosa, ali u konačnici i situaciju u kojoj neće izgubiti vrijednost svojih sredstava.

Jedno od rješenja zasigurno jest i zlato, no ponovno je uputio na činjenicu da je riječ o složenom sustavu.

Ruska agresija na Ukrajinu, inflacijska divljanja, globalni poremećaji na tržištima hrane, kao i ugroženi lanci opskrbe, elementi su koji djeluju poput potresa na svjetska financijska tržišta, ali i unose dozu nesigurnosti i neizvjesnosti privatnim investitorima, ali i svim onima koji žele povećati vrijednost svog novca, a u takvim okolnostima jedan od najsigurnijih alata za pametnu i dugoročno sigurnu štednju upravo je zlato.

Njegova obilježja, koja imaju dugu historiju, ali i očito zajamčenu budućnost, ključni su čimbenici uslijed kojih se mnogi okreću upravo ovakvom načinu čuvanja, odnosno osnaživanja vrijednosti svoga novca, a kada se tomu doda do sada više puta potvrđena situacija u kojoj vrijednost zlata raste uslijed kriza, onda ne čudi zbog čega je riječ o prilično popularnom obliku štednje koji, kao što vidimo, doseže i rekordnu vrijednost.

Kako navode iz Auro Domusa, hrvatske novčarske institucije specijalizirane za finansijske usluge i trgovinu zlatom, potražnja za ovim plemenitim metalom sve je veća i sve veći broj ljudi ulaganjem u investicijsko zlato promišljeno diverzificira svoju imovinu.

U posljednjih dvadeset godina vrijednost zlata bilježi prosječan rast od 11 posto godišnje.

Ovakav prirast teško može osigurati bilo koja druga investicija, zbog čega se sve više građana odlučuje za štednju u zlatu za sigurnu budućnost.

Uvidom u cijene zlata na mrežnoj stranici ove institucije, jedan gram zlata u petak je koštao oko 111 eura, što znači kako je kilogram 111 hiljada eura, odnosno više od 220 hiljada maraka.

Investicijsko zlato je, navode iz Auto Domusa, zlato koje se kupuje isključivo radi ulaganja, a ne za industrijsku upotrebu ili izradu nakita.

Takvo zlato dostupno je u obliku poluga maksimalne čistoće, odnosno udjela zlata od 99,99 posto, u apoenima od 1 grama do 1 kilograma, kao i u obliku zlatnika s minimalnim udjelom zlata od 90 posto, koji imaju nominalnu vrijednost i koji su se tijekom povijesti koristili kao sredstvo plaćanja.

Koliko građani BiH štede u zlatu, podatak je koji je teško provjeriti, no zato je iz podataka Centralne banke Bosne i Hercegovine moguće iz mjeseca u mjesec pratiti rast depozita u bankama.

Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju jula 2025. godine iznosili su 35,64 milijarde KM, u odnosu na prethodni mjesec depoziti su povećani za 1,12 milijardi KM.

Povećanje depozita na mjesečnoj razini registrirano je kod sektora stanovništva za 212,1 milion KM, kod privatnih poduzeća za 71,9 miliona KM, kod nefinancijskih javnih poduzeća za 80,4 miliona KM, kod vladinih institucija za 729,9 miliona KM i kod ostalih domaćih sektora za 21 milion KM.

Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u julu 2025. godine iznosila je 9,6%, što je u apsolutnom iznosu 3,13 milijardi KM.

Godišnji rast depozita registriran je kod sektora stanovništva za 1,9 milijardi KM, kod privatnih poduzeća za 486,9 miliona KM, kod vladinih institucija za 675,5 milijuna KM i kod ostalih domaćih sektora za 148,6 miliona KM.

Ipak, na godišnjoj razini jedna skupina štediša bilježi smanjenje – depoziti su tako kod nefinancijskih javnih poduzeća smanjeni za 73,4 miliona KM.