Kina danas ima najveću mornaricu na svijetu, kapaciteti veći od američkih za 200 puta

Kina je tokom protekle dvije decenije izgradila najveću mornaricu na planeti, a njena brodogradilišta pretvorena su u svjetske industrijske gigante. Danas, više od 60 posto globalnih narudžbi za brodove završava u kineskim rukama, dok kineska ratna flota broji više plovila nego američka.

Stručnjaci upozoravaju da bi ova nevjerovatna brzina izgradnje brodova mogla značajno uticati na strateški balans moći na svjetskim morima i ugroziti višedecenijsku dominaciju Sjedinjenih Američkih Država. Dok stariji građani u parku Suojuvan u Dalianu pjevaju uz karaoke pjesme koje veličaju moć Komunističke partije, iza njihovih leđa uzdižu se obrisi najvećih svjetskih brodogradilišta.

Na tom sjeveroistočnom dijelu Kine, nastaje pomorska sila čiji uspon sve više brine zemlje Zapada. Ogromne investicije koje je Kina uložila u brodogradnju tokom zadnjih dvadeset godina, dovele su do toga da kineska brodogradilišta danas primaju preko 60 posto svih svjetskih narudžbi.

Stručnjaci ističu da je kineska sposobnost proizvodnje brodova čak 200 puta veća nego što je to slučaj u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema informacijama Međunarodnog instituta za strateške studije, kineska mornarica trenutno ima 234 ratna broda, što je više nego američka koja raspolaže sa 219 jedinica.

Iako Amerikanci i dalje imaju prednost u tehnologiji i posjeduju veće nosače aviona, razlika između ove dvije sile ubrzano se smanjuje. Aleksandar Palmer iz Centra za strateške i međunarodne studije (Center for Strategic and International Studies – CSIS) kaže: “Veličina kineske brodogradnje zaista je impresivna.

Njihova brzina u gradnji ratnih brodova potencijalno bi mogla promijeniti stratešku sliku svijeta”. Kineska mornarica se rapidno modernizira – gradi nove baze na ostrvu Hainan i razvija podmornice koje mogu nositi nuklearne projektile.

Planira se i predstavljanje novih autonomnih podvodnih sistema, sposobnih za nadzor neprijateljskih podmornica i podmorskih komunikacijskih kablova. Predsjednik Si Đinping (Xi Jinping) ističe da je snažna mornarica od presudne važnosti za zaštitu nacionalne sigurnosti, često podsjećajući na “ponižavajuće periode stranih invazija” koji su se dešavali od 19. do 20. stoljeća.

Kineska politika tzv. „vojno-civilne fuzije“ omogućava paralelnu upotrebu brodogradilišta za potrebe vojske i trgovine, što dodatno ubrzava tempo izgradnje. Iako Kina i dalje ima ograničenja – poput samo dva nosača aviona i manjeg broja podmornica u odnosu na SAD – stručnjaci ističu da se njihova brzina razvoja ne smije zanemariti.

Američki Pentagon izražava zabrinutost da bi, u slučaju dugotrajnog sukoba, upravo kineska sposobnost brze gradnje mogla biti odlučujuća. Ključno pitanje koje trenutno najviše muči Vašington (Washington) jeste koliko daleko Kina može i želi djelovati van svojih obala.

Njene nedavne vojne vježbe u blizini Japana i Australije pokazuju sve veću spremnost Pekinga da izlazi na otvorena mora. Sjedinjene Američke Države već su pokrenule inicijative za obnovu svoje brodograđevinske industrije, a bivši predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) potpisao je izvršnu naredbu s ciljem povratka američke pomorske nadmoći.

Međutim, analitičari upozoravaju da će to biti izuzetno zahtjevan zadatak, s obzirom na veliku prednost koju je Kina već ostvarila. Kina je tokom protekle dvije decenije izgradila najveću mornaricu na planeti, a njena brodogradilišta pretvorena su u svjetske industrijske gigante.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE