Kina razvojem visoke tehnologije nastoji ponovo uspostaviti svjetsku dominaciju

Radnici jedne tvornice na sjeveru Kine testiraju automatizirano vozilo dizajnirano za premještanje glomaznih predmeta po industrijskim prostorima, što je nova generacija robota kojom Peking želi pomaknuti proizvodnju zemlje u lancu vrijednosti, piše Reuters.

Proizvođač robota iz Tianjina dobio je poreske olakšice i zajmove pod garancijom vlade za izgradnju proizvoda koji moderniziraju veliki kineski fabrički sektor i unapređuju njegovu tehnološku stručnost.

“Vlada posvećuje veliku pažnju proizvodnom sektoru i realnoj ekonomiji – to možemo osjetiti”, rekao je Ren Zhiyong, generalni direktor kompanije Tianjin Langyu Robot Co za Reuters.

Kina podržava napore u istraživanju i razvoju proizvođača visoke tehnologije poput Langyua, vođena hitnom željom da smanji oslanjanje na uvoznu tehnologiju i ojača svoju dominaciju kao svjetska fabrička sila, čak i kad se suzbija u drugim dijelovima ekonomije.

Zaokret u Pekingu stavlja fokus na naprednu proizvodnju, a ne na sektor usluga, kako bi drugu najveću svjetsku ekonomiju usmjerio mimo takozvane “zamke srednjeg dohotka”, gdje zemlje gube produktivnost i stagniraju u ekonomskoj proizvodnji manje vrijednosti.

“Pritisak je pokretačka snaga i bez pritiska se kompanije teško razvijaju”, rekao je Ren.

Očekuje da će se prihodi ove godine udvostručiti na 100 miliona juana (15,52 miliona dolara) u odnosu na 2020. godinu, zbog povećane potražnje za proizvodima visoke tehnologije, poput Langyuovih automatiziranih vozila s vođenjem.

“Općenito, grad Tianjin planira uložiti 2 biliona juana (311 milijardi dolara) između 2021. i 2025. godine, pri čemu će 60 posto biti namijenjeno strateškim industrijama u razvoju. Ulaganje, koje uključuje korporativne i vladine izdatke, pomoći će jačanju proizvodnje na 25 posto ekonomije u 2025. sa 21,8 posto u 2020.”, rekao je Reintu Yin Jihui, šef Biroa za industriju i informacijsku tehnologiju u Tianjinu.

Udio strateških industrija u Tianjinovoj fabričkoj proizvodnji također će porasti na 40 posto, dodao je Yin, sa 26,1 posto prošle godine.

“Postizanje ovih ciljeva bit će teško i izazovno, jer moramo osigurati stabilan ekonomski razvoj dok prelazimo sa starih na nove motore”, rekao je Yin.

Kineski petogodišnji plan u martu obećao je da će udio proizvodnje u BDP-u ostati “u osnovi stabilan”, za razliku od plana za period 2016.-2020. koji se fokusirao na usluge za otvaranje radnih mjesta.

Koronavirus i kinesko-američki trgovinski rat preoblikovali su način na koji kreatori politike vide tvornice: više nisu samo prljavi ostaci stare ekonomije, već sredstva strateške vrijednosti.

Tokom pandemije, kineske tvornice pravile su sve, od maski i ventilatora do elektronike za rad od kuće, ubrzavši ekonomski oporavak od rekordnog pada početkom 2020.

Osim toga, trgovinski rat sa Sjedinjenim Američkim Državama i ograničenjima tehnologije u Washingtonu otkrio je kineski nedostatak visokotehnološkog znanja, učvršćujući odlučnost Pekinga da ubrza inovacije.

“Rastući vanjski pritisak od početka trgovinskog rata učinio je kreativce odlučnijima da razvijaju kinesku srednju i visoku proizvodnju. Što je veći vanjski pritisak, veći naglasak stavljaju na proizvodnju. To će se pretvoriti u stvarnu podršku politici”, rekao je Qu Hongbin, glavni kineski ekonomista u HSBC-u.

Udio prerađivačke industrije u kineskom BDP-u pao je na 26,2 u 2020. godini, sa 32,5 posto u 2006. godini, dok je sektor usluga povećao svoj doprinos na 54,5 posto sa 41,8 posto, prema Svjetskoj banci.

Zvaničnici brinu da bi prebrz prelazak na usluge koje zapošljavaju više ljudi, ali su manje produktivne od proizvodnje, mogao potkopati dugoročni rast, kao što je to bio slučaj u nekim ekonomijama Latinske Amerike.

Peking ne želi da se proizvodnja spusti ispod 25 posto BDP-a, otprilike u skladu s ekonomskim profilom Južne Koreje, rekli su vladini savjetnici.

“Vlade na centralnom i lokalnom nivou pojačavaju podršku naprednim proizvođačima, ali postizanje industrijske nadogradnje neće biti glatka vožnja”, rekao je vladin savjetnik.

Od 2021. do 2025. godine Kina namjerava povećati potrošnju na istraživanje i razvoj za više od 7 posto godišnje, fokusirajući se na granične tehnologije poput umjetne inteligencije, kvantnog računarstva i poluvodiča.

Plan, koji općenito zamjenjuje inicijativu “Made In China 2025” od 2015., cilja na devet industrija u razvoju: informacijska tehnologija nove generacije, biotehnologija, nova energija, novi materijali, vrhunska oprema, vozila nove energije, zaštita okoliša, zrakoplovstvo i pomorska oprema.

Centralna banka je usmjerila više kredita u prerađivačku industriju, posebno visokotehnološke kompanije, na račun sektora nekretnina, koji se suočava s novim preprekama protiv špekulativnih ulaganja.