Kiselo povrće – čuvar vašeg zdravlja

Sigurno ste mnogo puta čuli koliko je zdravo konzumirati fermentirane namirnice nastale prirodnim vrenjem. One sadrže probiotičke kulture koje čine mnogobrojne vrste bakterija.

Te dobre bakterije prirodno nastanjuju naša crijeva i čine crijevnu mikrofloru. Svi ti mikroorganizmi iznimno su važni za zdravlje probavnog sistea, ali i čitavoga organizma. 

Fermentirane namirnice i probiotičke kulture mogu biti od velike koristi za liječenje bolesti koje izazivaju štetni mikroorganizmi. U raznim dijelovima svijeta stoljećima se fermentiraju raznolike namirnice – soja, riža, kokosovo mlijeko, gljive, voće i povrće, razne vrste kravljeg mlijeka.

Tradicionalna metoda

Kiseljenje povrća je veoma star i iskušan način spravljanja zdrave zimnice. Mnoge vrste dozrijevaju u jesen i uz nekoliko temeljnih pravila zimnicu možete uspješno i jednostavno izraditi sami.  

Koristite tvrdo povrće poput korijena celera, cvekle, kupusa, repe, kelerabe, paprike, krastavaca, karfiola, zelenog paradajza, tikvica, mrkve, luka.

Povrće na sebi prirodno sadrži bakterije mliječno-kiseloga vrenja. U povoljnim uvjetima vlage, temperature i bez pristupa zraka raznovrsni šećeri iz namirnica pretvaraju se u mliječnu kiselinu. Tako namirnice poprimaju svojstveni kiselkasti okus. Mliječna kiselina ujedno onemogućava rast bakterija koje uzrokuju kvarenje.

Fermentirane namirnice sačuvat će svoje temeljne nutritivne vrijednosti. Još će i dodatno biti obogaćene vrijednim vitaminima K i B-kompleksa i enzimima, dok će neka vlakna postati mekša. Ovakve namirnice su i lakše probavljive.

Dobrobiti fermentiranog povrća

Ukiseljeno povrće donosi mnoge dobrobiti našem organizmu te djeluje na više nivoa: 

1. Održava zdravu crijevnu mikrofloru.

2. Obnavlja sluznicu crijeva.

3. Potiče metabolizam i probavu.

4. Ublažava i sindrom iritabilnih crijeva.

5. Poboljšava imunitet.

6. Može spriječiti nastanak karcinoma osobito debelog crijeva.

7. Regulira krvni pritisak.

8. Snižava povišen nivo holesterola.

9. Ublažava alergije i kožne tegobe.

10. Poboljšava raspoloženje.

11. Prikladno je za dijabetičare jer se šećer i škrob iz ovih namirnica pretvaraju u mliječnu kiselinu. Tako se istodobno smanjuje količina šećera, što namirnice čini pogodnima za dijabetičare.

Tri važne napomene

1. Ponekad se crijeva opisuju kao “drugi mozak”. Smatra se da se najveći dio serotonina, hormona sreće, stvara upravo u crijevima. Hroničan stres negativno djeluje na crijevnu mikrofloru. Stoga svakako pokušajte izbjegavati stres, a zdravlje crijeva zaštitite unosom fermentiranih namirnica. 

2. Fermentirane namirnice nemojte kuhati, jer će izgubiti korisne mikroorganizme. Zaboravite, dakle, sarmu i podvarak već se bacite na salatu od kiselog kupusa.

3. Broj korisnih mikroorganizama dodatno možete povećati ako pijete rasol – veoma zdravu slano-kiselu tekućinu u kojoj se nalazi fermentirano povrće.

Prepuna je korisnih bakterija te raznih tvari iz soka povrća (vitamina, minerala, antioksidansa). Naravno, uvjet je da u postupku vrenja niste stavili suviše soli ili dodali konzervanse.

Ukiselite bijeli luk

Ako želite iskoristiti sve dobrobiti bijeloga luka, a smeta vam inače njegova ljutina, isprobajte ovaj recept. Ovako pripremljeni bijeli luk idealan je dodatak salatama, namazima i pesto umacima.

– Sastojci za recept: Dvije do tri glavice bijelog luka, Otopina soli 2% ili 3%, ovisno o debljini česna, po želji – origano, bosiljak, kopar.

– Priprema: Čistu staklenu posudu napunite očišćenim česnima. Posudu nemojte napuniti do vrha. Ostavite prst do dva slobodnog prostora. Ako želite možete dodati listove svježeg origana, bosiljka ili kopra. Bijeli luk prelijte s potrebnom mješavinom vode i soli. Sav bijeli luk mora plivati u otopini. Ostavite na toplom mjestu oko 2 do 3 sedmice a potom preselite na hladno mjesto.

Koliki procenat soli 

So je ključni sastojak koji pomaže u fermentaciji povrća, no treba pripaziti na njenu količinu koja se dodaje, jer će manjak soli izazvati kvarenje namirnica dok će višak soli značajno usporiti proces fermentacije. Prilikom fermentiranja povrća preporučljivi su sljedeći omjeri na bazi jedne litre vode:

2% otopina – 20 grama soli

3% otopina – 30 grama soli

4% otopina – 40 grama soli

5% otopina – 50 grama soli.

Avaz.ba