Kladionice – industrija koja zarađuje milijarde: “Poreski prihod okrenuti ka unapređenju zdravlja građana”

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je po hitnom postupku Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost BiH, koji je predložila poslanica Mia Karamehić-Abazović. Usvojen je i zaključak kojim se traži da UIOBiH u roku od 60 dana od dana usvajanja zakona izradi pravilnik o načinu oporezivanja igara na sreću i druge dokumente neophodne za njegovu primjenu, te zaključak kojim se traži da ovaj zakon po hitnom postupku usvoji i Dom naroda.U HDZ-u su bili suzdržani po ovom pitanju. Predloženi zakon predviđa brisanje odredbe kojom su igre na sreću oslobođene od plaćanja PDV-a.Karamehić-Abazović je u obrazloženju navela da se ovom izmjenom žele uvrstiti igre na sreću u sistem indirektnog oporezivanja u BiH, s ciljem oporezivanja djelatnosti čiji je uticaj društveno negativan i kod korisnika uzrokuje ovisnost, finansijske gubitke i druge nepoželjne posljedice. Istakla je da je sasvim zdravorazumski da industrija koja godišnje prometuje milijarde maraka bude adekvatno oporezovana i da ti porezi i poreski prihod idu u unapređenje zdravlja građana, u unapređenje infrastrukture i bolje uslove za našu djecu.Milan Petković (US) rekao je da je protiv hitne procedure, podsjećajući da je i ranije sličan zakon bio u proceduri, a nije usvojen. On je istakao da bi koristilo da se sprovede rasprava i da dobijemo mišljenje javnosti.Mladen Bosić (SDS) je kazao da je kocka životna tema o kojoj se treba razgovarati, jer se zbog nje rasturaju porodice, dok se neko na tome bogati. On smatra da to nije dovoljna mjera, i predložio je predlagaču da razmisli da povuče zahtjev za hitnu proceduru da bi se omogućila dublja rasprava u više čitanja.Poslanik Nihad Omerović (NiP) je kazao da će dati podršku hitnom postupku, kao i Šerif Špago (SDA), koji je naveo da je najbolje napraviti šok-terapiju, donijeti zakon, pa ako bude potrebe, poslije toga mijenjati, “jer sam siguran da se neće usvojiti ako ode u redovnu proceduru”. Kod glasanja o hitnosti HDZBiH je bio suzdržan.Predrag Kožul je kazao da su poslanici ove stranke bili suzdržani zbog procedure, jer ona onemogućava da se ovaj zakon popravi i bude malo operativniji. Sabina Ćudić (NS) je kazala da je cijena koju država plaća za 50.000 porodica koje se bore sa ovom pošasti je nemjerljivo veća nego od eventualnih gubitaka koje možemo imati ograničavanjem ove aktivnosti.Protiv hitne procedure bili su poslanici SNSD-a. Milorad Kojić rekao je da je u redovnoj proceduri potrebno zatražiti mišljenje UIOBiH o provodivosti predloženih izmjena.Na prijedlog predsjedavajućeg Doma Marinka Čavare (HDZBiH), na dnevnom redu bile su i izmjene Zakona o finansiranju institucija BiH, kojima bi mu bilo omogućeno da prima platu u gotovini, s obzirom na to da Čavara ne može primati platu putem bankovnog računa, jer se nalazi na crnoj listi SAD-a. Međutim, poslanici nisu prihvatili ni hitni, a ni skraćeni postupak izmjena ovog zakona, pa će on ići u redovan postupak.Na samom početku sjednice zamjenik predsjedavajućeg Denis Zvizdić (NiP) postavio je pitanje predsjedavajućoj Vijeća ministara Borjani Krišto u vezi s mogućnošću da naša zemlja ponovo završi na takozvanoj sivoj listi MONEYVAL-a, odnosno FATF-a. Međutim, odgovor nije dobio s obzirom na to da Krišto nije prisustvovala sjednici.Zvizdić je podsjetio da je Delegacija EU u BiH upozorila kako postoji realna opasnost da BiH bude uvrštena na listu jurisdikcija pod pojačanim nadzorom zbog ozbiljnih nedostataka u sistemu za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Ukoliko se, kako su naveli predstavnici MONEYVAL-a, u kratkom roku ne ostvari značajan napredak u otklanjanju tih nedostataka, vrlo je izvjesno da bi FATF mogao donijeti odluku o vraćanju BiH na sivu listu.Prema Zvizdićevim riječima, takav scenarij imao bi dalekosežne i vrlo teške posljedice po BiH. Posebno bi bili pogođeni poslovni subjekti, bankarski sektor, platni promet i investicije, dok bi ekonomski kredibilitet države bio ozbiljno narušen.Neophodnim smatra hitno usvajanje dva zakona na državnom nivou, što je direktna obaveza VMBiH. Riječ je o zakonima o oduzimanju i upravljanju imovinom, te o ciljanim finansijskim sankcijama za terorizam, finansiranje terorizma i proliferaciju oružja za masovno uništenje.