Kladionice se ujedinile: Reakcija na novinarske neistine FTV-a

Novinar FTV-a Faruk Durmišević iznio je niz neistina i laži, koristeći pogrešne podatke i obmanjujući cjelokupnu javnost, bez traženja mišljenja i stavova druge strane tj. priređivača igara na sreću. U navedenom prilogu izneseno je niz neistina i laži koje dovode do obmanjivanja javnosti, od kojih apostrofiramo samo neke, navodi se u priopćenju.

Navode novinara ova su poduzeća negirala i pojasnila do u detalje:

a) “Za 4 mjeseca (01.01. – 30.04.2016.) kladionice su inkasirale 452 milijuna KM, a sretnim dobitnicima isplatili 345 milijuna KM, a sve su to dobici na koje nisu platili državi niti jednog feninga …”
Nije točan navod vašeg novinara, jer u navedenom razdoblju uplata jeste bila cca oko 450 milijuna KM ali je isplata bila cca oko 400 milijuna KM, a u proračun Federacije BiH je uplaćeno oko 11 milijuna KM, od čega je Lutrija BIH prikazala sramotnih 85.000,00 KM prema službeno objavljenim podacima Porezne uprave F BiH.
Izvršene uplate po mjesecima su:
– 1/2016 uplaćeno 2.235.000,00 KM,
– 2/2016 uplaćeno 2.286.000,00 KM,
– 3/2016 uplaćeno 3.096.000,00 KM,
– 4/2016 uplaćeno 3.214.000,00 KM,
*sve ovo uvećano za MIO/PIO, zdravstvo i porez na dohodak uposlenih 5.500 radnika te uvećano za porez na zakupnine, što mjesečno iznosi oko 2.000.000,00 KM dodatnih prihoda države, a bez troškova neto plaća i dobavljača.

b) “Kladionice paušalno sramotno male cifre plaćaju državi, a država vlasnike kladionica bolje štiti od Lutrije BiH , pa na igre tzv. klađenja uživo Lutrija BiH plaća PDV, a oni plaćaju paušalnih 300,00 KM…”
Nije točan navod vašeg novinara, ako su sramotno male cifre što kladionice uplatile državi za prva 4 mjeseca 2016. godine iznos od 11 milijuna KM, postavlja se pitanje: Je li sramotno uplatiti državi 11 milijuna ili je sramotno uplatiti 85.000,00 KM kao što to čini upravo državna firma Lutrija BiH?
Nadalje, nije točan navod da Lutrija plaća PDV na klađenje uživo, jer po zakonu o PDV-u igre na sreću nisu u sustavu PDV-a, već se samo obmanjuje javnost. Pojašnjenja radi, vašem novinaru i cjelokupnoj javnosti, nigdje u svijetu igre na sreću nisu u sustavu PDV-a iz prostog azloga što u igrama na sreću nema dodatne vrijednosti, pa se ne može obračunati PDV, a tko to prvi uspije može konkurirati za Nobelovu nagradu. Istini za volju, svi priređivači igara na sreću u cijelom svijetu pa tako i u BiH i FBiH plaćaju PDV na sve troškove dobavljača, a zbog vrste djelatnosti ne mogu prihodovati PDV i prebijati ulazni i izlazni PDV. Vama za informaciju, procjenjuje se da svi priređivači igara na sreću klađenja u FBiH plate PDV-a oko 12 milijuna maraka godišnje, a da ne mogu izvršiti povrata niti jednog feninga. Domaći priređivači igara na sreću s uloženim privatnim kapitalom u neravnopravnom su položaju u odnosu na Lutriju BiH, što jasno ukazuje i sam Zakon o igrama na sreću (Službene novine Federacije BiH broj 48/15 i 60/15). A to, u najmanju ruku, predstavlja kršenje Ustava FBiH koji jamči svakoj osobi (fizičkoj ili pravnoj) jednakost pred zakonom.
Navedeni zakon Lutriji BiH omogućuva priređivanje klasičnih i posebnih igara na sreću, a da joj za obavljanje djelatnosti nije potrebno ama baš nikakvo posebno odobrenje Federalnog ministarstva financija (članak 8. stavak 2.).
Što to znači u praksi? To znači da Lutrija BiH može bez bilo kakvog uvjeta ili ograničenja predviđenog ovim zakonom priređivati igre na sreću, čak i do te mjere da se na nju ne odnosi niti obveza o udaljenosti poslovnica najmanje 100 metara od školskih i vjerskih institucija. Naravno, za razliku od Lutrije BiH, ostali priređivači se toga moraju pridržavati. A to nije sve. Lutriji BiH je ostavljena mogućnost da u svome poslovanju radi što poželi, što je jasno vidljivo u članku 28. navedenog zakona, prema kojem Lutrija BiH daje svojevrsno odobrenje svim dugim pravnim subjektima (svim društvima, trgovinama, obrtničkim i ugostiteljskim radnjama i sl.), pri čemu je svima dovoljno da potpišu Ugovor o poslovnoj suradnji, a da pri tome ne trebaju zadovoljavati nikakav uvjet predviđen Zakonom o igrama na sreću, što je nametnuto svim ostalim priređivačima. S ovakvim ovlastima, Lutrija BIH bi sa svojim lokacijama trebala biti najjači pravni subjekt na tržištu priređivanja igara na sreću u FBiH. No, prema financijskim pokazateljima ona je upravo suprotno, tj. najlošiji priređivač igara na sreću u odnosu na priređivače u privatnom vlasništvu. Ova konstatacija jasno upućuje na dva moguća zaključka: ili je menadžment Lutrije BiH nesposoban, ili je riječ o isisavanju novca preko ugovornih domaćih i stranih pravnih subjekata.
Očito Lutrija BiH preko svojih političkih linija nesposobnost u radu pokušava prekriti promjenom postojeće zakonske regulative na način da financijski uništi već dobro iscijeđene domaće priređivače igara na sreću te da ukine tržišno natjecanje koje je već u startu uvelike uništeno.

c) “…ako bi FBiH uvela stopu poreza od samo 10%, prostom računicom došli bi do iznosa poreza od 210 milijuna KM …”
Nije točan navod vašeg novinara, ako bi FBiH uvela stopu poreza od 10 % na sve uplate to bi dovelo do pada već postojećih prihoda a ne do povećanja poreza od 210 milijuna KM. Uvođenjem porezne stope od ‘samo 10 %’ novac bi se dislocirao na ‘crno tržište FBiH’, u kladionice Republike Srpske ili inozemne kladionice poput Bet-at- home, Bet 365, BWin,…, koje su mahom registrirane u poreznim oazama Mauriciusa, Malte, Cipra i sl.. Dakle, ne da nebi država prihodovala 210 milijuna KM već ne bi prihodovali niti ovo što sada prihoduje. Domaći priređivači igara na sreću klađenja u Federaciji BiH su već po aktualnom Zakonu o igrama na sreću u neravnopravnom položaju i u odnosu na inozemne priređivače klađenja na teritoriju Federacije BIH. Dok državni i represivni aparat F BiH cijedi uredno registrirane priređivače koji pune proračun FBiH s oko 40.000.000,00 KM godišnje samo od izravnih naknada i poreza od klađenja, s druge strane (ne)namjerno pušta da inozemne kladionice iznose novac iz FBiH bez ikakve registracije, naknade ili poreza. Prema nekim istraživačkim procjenama iznos novca koji se nezakonito prenese na strane kladionice i domaće priređivače ‘na crno’ putem terminala za klađenje (kladomati ) iznosi oko 100% od svih uplata u igrama na sreću u FBiH, što iznosi neoporezovanog novca više stotina milijuna maraka. Ilustracije radi, kada dovedemo u odnos položaj domaćih priređivača klađenja s inozemnim priređivačima, to bi izgledalo ovako:

Iz navedenog primjera očigledno je kako razlika prilikom isplate iznosi čak 145,00 KM, a što je samo po sebi dovoljno dobar razlog da se igrač odluči za klađenje kod inozemnog priređivača ili kod priređivača u Republici Srpskoj.

d) “…porez od kladionica ide po mjestu registriranog subjekta…”
Nisu točni navodi vašeg novinara, jer sukladno Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u FBiH, Zakonu o igrama na sreću i Zakonu o porezu na dohodak porezi i naknade se obračunavaju i plaćaju na sljedeći način:
1. Naknada 5% na uplatu na sportska klađenja obračunava se i plaća na proračun Federacije Bosne i Hercegovine;
2. Porez na dobitke u iznosu od 10% od sportskih i RNG klađenja plaća se na proračun kantona, u ovisnosti u kojem se kantonu i općini nalazi uplatno mjesto ili igrač, te se dalje raspodjeljuje sa kantona na općine;
3. MIO/PIO doprinosi obračunavaju se i plaćaju na federalni fond MIO/PIO;
4. Doprinosi za Zdravstvo se obračunavaju i plaćaju na proračune kantona, u ovisnosti u kojem se kantonu/općini nalazi zaposlenik s boravištem;
5. Porez na dohodak 10% (plaće) se obračunava i plaća na proračune kantona, u ovisnosti u kojem se kantonu/općini nalazi zaposlenik s boravištem;
6. Porez na prihod od imovine 10% (od zakupa) se obračunava i plaća od strane zakupodavca od zakupnine na proračune kantona, u ovisnosti u kojem se kantonu/općini nalazi nekretnina;
7. Porez na dobit 10% (na kraju godine) obračunava se i plaća na proračun kantona/općine u ovisnosti gdje se nalazi sjedište priređivača.

e) “…izmjene Zakona o igrama na sreću posvađale koalicijske partnere jer od 13 privatnih kladionica vlasnici su većinom Hercegovci…”
Nije točan navod vašeg novinara da su vlasnici privatnih kladionica većinom Hercegovci, jer od ukupno 13 kladionica 7 ih se nalazi na području Bosne (Novi Travnik, Vitez, Kiseljak, Visoko i Sarajevo), a 6 ih se nalazi na području Hercegovine (Čitluk, Mostar, Široki Brijeg i Posušje). Priređivači klađenja su privatne firme s uloženim privatnim kapitalom, koji uredno izmiruju svoje obveze, za razliku od državnih firmi koje duguju preko 1,2 milijarde KM te kladionice nemaju nikakvu dodirnu točku niti sa jednom političkom strankom, pa tako niti sa HDZ-om BiH, navodi se, uz ostalo, u priopćenju za javnost koje su uputila poduzeća “Premier World Sport” d.o.o., “Premier Sport” d.o.o., “Bet Live” d.o.o., “Petica Plus” d.o.o., “Sport Plus” d.o.o., “Williams” d.o.o., “Millenium” d.o.o., “Formula” d.o.o., “BHPlay” d.o.o., “Hattrick” d.o.o. i “Zmajevi” d.o.o..

Na kraju priopćenja se dodaje kako su uredno registrirani priređivači klađenja u FBiH, nakon online uvezivanja na server Porezne uprave FBiH (01.08.2015. godine) postali najuređenija oblast poslovanja u cijeloj BiH, za razliku od ostalih gospodarskih grana i poduzeća.
U ime priređivača klađenja:
PREMIER WORLD SPORT d.o.o. Čitluk
PREMIER SPORT d.o.o. Čitluk
BET-LIVE d.o.o. Vitez
PETICA PLUS d.o.o. Vitez
SPORT PLUS d.o.o. Novi Travnik
WILLIAMS d.o.o. Široki Brijeg
MILLENIUM d.o.o. Mostar
FORMULA d.o.o. Posušje
BHPlay d.o.o. Kiseljak
HATTRICK d.o.o. Vitez
ZMAJEVI d.o.o. Visoko

stranica.ba