Klimatski stručnjak ima alarmantnu prognozu: Stiže El Nino snažan kao nikada prije

Rizik od razvoja snažnog El Nina kasnije ove godine raste, što izaziva zabrinutost da bi ovaj klimatski fenomen mogao pojačati globalno zagrijavanje i doprinijeti novim temperaturnim rekordima, toplotnim valovima, poplavama i sušama širom svijeta, javlja Anadolu.

Prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (WMO), postoji 80 posto šanse da će se uslovi El Nina pojaviti između juna i augusta 2026. Očekuje se da će se fenomen nastaviti barem do novembra, s vjerovatnoćom procijenjenom na blizu ili iznad 90 posto.

Ekstremni vremenski događaji

Univerzitet Columbia je slično projektovao 98 posto vjerovatnoću uslova El Nina tokom perioda maj-juli. U razgovoru za Anadolu, Yurdanur Unal, članica fakulteta na Odsjeku za klimatske nauke i meteorološki inženjering na Fakultetu za aeronautiku i astronautiku Tehničkog univerziteta u Istanbulu (ITU), rekla je da bi snažan El Nino, koji se javlja uz dugoročno globalno zagrijavanje, mogao značajno povećati vjerovatnoću ekstremnih vremenskih događaja.

“Svijet se već svake godine lagano zagrijava zbog klimatskih promjena izazvanih stakleničkim plinovima. Kada se tome doda snažan El Nino, klimatski sistem se ponaša kao da je dobio poticaj, a temperaturni rekordi mogu stizati jedan za drugim”, rekla je.

Naučnici uglavnom klasificiraju epizode El Nina u kojima temperatura površine mora raste za dva stepena Celzijusa (3,6 stepeni Farenhajta) ili više iznad normale kao događaje “vrlo jak El Nino” ili “Super El Nino”.

Posljednja epizoda El Nina, koja se dogodila 2023-2024. godine, poklopila se s rekordnim globalnim temperaturama, dok su prethodni događaji Super El Nina 1982-1983, 1997-1998 i 2015-2016 također bili povezani s velikim klimatskim poremećajima širom svijeta.

El Nino mijenja vremenske obrasce širom svijeta

Unal je objasnila da je El Nino prirodni klimatski fenomen koji se razvija kada temperature površine mora u centralnom i istočnom tropskom Tihom okeanu porastu iznad normalnih nivoa.

U normalnim uslovima, vjetrovi guraju tople površinske vode prema zapadnom Pacifiku. Međutim, tokom događaja El Nina, ti vjetrovi slabe, omogućavajući toplim vodama da se šire prema istoku i narušavaju normalnu temperaturnu ravnotežu Tihog okeana.

“Ovo ne mijenja samo temperature okeana. El Nino također može promijeniti atmosfersku cirkulaciju na globalnoj razini, izazivajući ekstremne vremenske događaje u različitim dijelovima svijeta”, rekla je Unal.

Napomenula je da se pojave El Nina obično počinju razvijati između aprila i juna, dostižu vrhunac između oktobra i februara, te se ponavljaju svake dvije do sedam godina.

Iako neke studije sugeriraju da bi vrlo jaki događaji El Nina mogli postati češći u zagrijavanju klime, rekla je da naučna nesigurnost i dalje postoji.

Veći rizik od suša, poplava i toplotnih talasa 

Unal je rekao da snažan El Nino ne dovodi automatski do katastrofa, ali povećava vjerovatnoću ekstremnih vremenskih uslova u mnogim regijama.

“Snažan El Nino ne proizvodi uvijek destruktivne posljedice. Međutim, povećava vjerovatnoću suša, prekomjernih padavina, poplava i toplotnih talasa”, rekla je.

Budući da topliji zrak može zadržati više vlage, dodala je, vremenske anomalije povezane s El Ninom mogu postati izraženije.

Ako globalne temperature privremeno porastu za dva stepena Celzijusa (3,6 stepeni Farenhajta) ili više iznad predindustrijskih nivoa pod utjecajem El Nina, naučnici očekuju veći rizik od rekordnih temperatura i ekstremnih vremenskih događaja.

Pozivajući se na procjenu američke Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA) iz maja 2026. godine, Unal je rekla da postoji 96 posto vjerovatnoće da će uslovi El Nina potrajati tokom sljedeće zime.

Dodala je da se najjači uticaj El Nina na globalne temperature često osjeća u godini nakon što se fenomen razvije.

Zagrijavanje uzrokovano ljudskim djelovanjem ostaje glavni faktor

Iako El Nino može privremeno povećati globalne temperature, Unal je naglasila da se nedavni toplotni rekordi ne mogu objasniti samo prirodnom klimatskom varijabilnosti.

“Godinu 2016. obilježio je vrlo snažan El Nino i tada su oboreni temperaturni rekordi”, rekla je.

WMO je utvrdio da je period od 2015. do 2025. bio najtopliji u historiji globalno. Međutim, 2023., 2024. i 2025. bile su tri najtoplije uzastopne godine u historiji uprkos privremenim prirodnim ciklusima hlađenja poput La Nine.

“Činjenica da su godine poput 2023., 2024. i 2025. premašile 2016. pokazuje koliko je dugoročni signal zagrijavanja uzrokovan ljudskim djelovanjem postao jači, pored prirodne klimatske varijabilnosti. Primarni pokretač temperaturnih rekorda danas su globalne klimatske promjene izazvane stakleničkim plinovima”, rekla je.