Ko će nakon Kavazovića voditi Islamsku zajednicu u BiH: Pred Saborom važan izbor

Novi reis dolazi u vremenu velikih društvenih izazova, neizvjesnosti i produženja krize na globalnom nivou. O odgovornosti sabornika da izaberu najboljeg kandidata, koji će brinuti za zajednicu, biti autoritet i odgovoriti brojnim izazovima – Meliha Škrijelj.

Duhovni autoritet i lider

Duhovni autoritet, ali i lider kada je potrebno stati nasuprot onima čiji je cilj predstaviti Bosnu i Hercegovinu kao mjesto sukoba civilizacija. Husein ef. Kavazović, reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, inicirao je potpisivanje Deklaracije o osudi i borbi protiv govora mržnje, islamofobije i podjela unutar države, okupivši tada one koji su rijetko kada bili na istoj strani. Trideset i tri intelektualna, kulturna i politička predstavnika Bošnjaka stavila su potpis na reisovo djelo, koje je, među ostalim, ostalo kao dokaz da je djelovao kada treba.

„Nema odgovornih predstavnika bošnjačkog naroda koji prihvataju narativ o podjeli društva i zemlje niti javnog prostora u Bosni i Hercegovini“, kazao je tada reis Kavazović.

Često optuživan za politički aktivizam i stranačko svrstavanje, pozivao je na mir, pravdu za žrtve genocida u Srebrenici i prava Bošnjaka, ali je dva mandata obilježio i promjenama unutar Islamske zajednice. Uveo je pravila, a nasljedniku ostavlja kapital, ali i obaveze.

„Sva trojica kandidata dolaze iz Islamske zajednice, s bogatim iskustvom, ljudi su predani svom poslu, imaju šta ponuditi unutar organa Islamske zajednice. Ono što očekujemo od budućeg reisul-uleme, ja i svi članovi Islamske zajednice, jeste prije svega moralni autoritet, jeste posvećenost svakom džematu“, kazao je Senaid Zajimović, direktor i mutevelija Gazi Husrev-begovog vakufa.

Tri kandidata i tri vizije

Tri kandidata i tri vizije. Nedžad ef. Grabus, sarajevski, i Salem ef. Dedović, mostarski muftija, te hafiz Mensur ef. Malkić kandidati su za funkciju vjerskog i duhovnog vođe više od četiri miliona muslimana. Biografski, sva trojica ispunjavaju uvjete, ali gaje različite stilove.

Efendija Dedović godinama se ističe kao borac za vakufsku imovinu u Hercegovini. Grabusa, dugogodišnjeg muftiju ljubljanskog, mnogi vide kao diplomatu u vjerskom odijelu, dok je Malkić rad posvetio vjeri daleko od javnosti.

„Mislim da će uspješan reisul-ulema biti onaj koji uspije motivirati ljude i mobilizirati druge resurse Islamske zajednice, od Sydneya do Seattlea, da rade u korist općeg interesa Islamske zajednice i bosanskohercegovačkog, odnosno društava u kojima funkcionira Islamska zajednica“, kazao je Ahmet Alibašić, profesor na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Na sjednici Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, koja je održana danas u Sarajevu potvrđene su kandidature za 14. reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, a to su: muftija mostarski dr. Salem ef. Dedović, muftija sarajevski prof. dr. Nedžad ef. Grabus, direktor Uprave za vj…

Reis kao vjerski autoritet

„Reisul-ulema je najveći vjerski autoritet, odmah isključujemo politički i svaki drugi. To ne znači da reis nekada ne treba politički djelovati u smislu zaštite određenih političkih prava svojih članova ili da ne treba da djeluje kao lider koji će štititi materijalna prava Bošnjaka koja su ugrožena“, rekao je Zajimović.

Jedno od pitanja je i Ugovor između Islamske zajednice i države Bosne i Hercegovine, koji je godinama blokiran u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, a regulirao bi odnos države i najbrojnije vjerske zajednice.

„Islamskoj zajednici ne treba zaštita komunikacije između vjernika i svećenika koji ga ispovijeda. Ne treba zaštita komunikacije s Vatikanom. Ne treba da imamo neradni dan, nedjeljom ili bilo koji drugi dan. Islamska zajednica ima potrebu za sat vremena džume, za način odijevanja, poštivanja načina odijevanja koje izaberu pripadnice islama, muslimanke“, kazao je Alibašić.

Izbor pred važnim pitanjima

Sabor Islamske zajednice pred izborom je kome dati povjerenje da predvodi zajednicu u trenutku kada država ide ka Evropskoj uniji, a u kojoj su sve glasnije desničarske i islamofobne ideje. Pitanje je u kome će vidjeti lidera i da li će birati ime ili program, te da li će novi reis biti promjena ili nastavak Kavazovićevog 14-godišnjeg upravljanja.

Federalna.ba