Ko je Joe Biden: Od dečka koji muca do predsjednika najmoćnije zemlje svijeta

Građani Sjedinjenih Američkih Država izabrali su novog predsjednika koji će na dužnost stupiti 20. januara sljedeće godine. Ko je Joe BIden, nekadašnji potpredsjednik zemlje i čovjek koji će u historiju otići kao politički ubica Donalda Trumpa? Joseph Robinette Biden Jr. rođen je 20. novembra 1942. godine u gradu Scranton u državi Pennsylvaniji. Potiče iz irske katoličke porodice, nije bio pretjerano dobar učenik sa prosječnom ocjenom 3, ali je na kraju diplomirao pravo, historiju i političke nauke.

Zbog astme izbjegao je regrutovanje za vrijeme rata u Vijetnamu, a kao mlađi je imao probleme s mucanjem koje je uglavnom izliječio, ali se povremeno vrati što se moglo primijetiti u predizbornoj kampanji.

Zbog historije alkoholizma u porodici ne konzumira alkohol, voli sport i prvi ozbiljni posao mu je bio u advokatskoj firmi.

Isprva se smatrao liberalnim republikancem zbog određenih demokrata koji su iskazivali rasizam, ali je svoju prvu kandidaturu za javnu poziciju aplicirao kao nezavisan kandidat.

Senator ispred države Delaware postao je 1972. godine gdje se uputio sa pozicije okružnog vijećnika okruga New Castle, a iste godine zadesila ga je teška životna tragedija. U saobraćajnoj nesreći poginula je njegova supruga Neilia i jednogodišnja kćerka Amy, a sinovi Beau i Hunter su teže povrijeđeni.

Svoju drugu suprugu Jill Tracy Jacobs upoznao je 1975. godine i nju je kasnije označio kao važan katalizator povratka na kolosjek nakon velikog gubitka. Vjenčali su se dvije godine kasnije i imaju jednu kćerku, Ashley Blazer.

Sa treutnom suprugom 1977. godine

U burnoj dugogodišnjoj karijeri senatora, u kojoj je izabran čak šest puta, 1988. godine okušao se u utrci za predjsednika SAD-a. Taj eksperiment nije prošao slavno. Također, te godine je imao operaciju na mozgu.

Ubrzo se vratio svojim senatorskim obavezama uz izlete u sudsku komisiju i komisiju za vanjske poslove koja će ga uvesti problematiku Bliskog istoka i bivše Jugoslavije.

Godine 1991. usprotivio se intervenciji SAD-a koja će kasnije biti poznata kao Zaljevski rat, iste godine kritikovao je velikosrpske zločine u Hrvatskoj, a 1992. godine zalagao se za politiku “lift and strike” u Bosni i Hercegovini.

Politika je uključivala ukidanje embarga na oružje, obučavanje i naoružavanje pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine američkim oružjem, te korištenje aviona NATO-a za ciljanje položaja Vojske Republike Srpske ukoliko pokušaju spriječiti te napore.

Ideja je propala godinu kasnije zbog niza faktora, ali Biden nije odustao od pritiska na američke vlasti. Slobodana Miloševića je među prvima nazvao ratnim zločincem, a do 1995. godine njegovo lobiranje za intervenciju je urodilo plodom u obliku NATO-ove akcije “Namjerna sila”.

Sa Billom Clintonom na putu prema BiH 1997. godine

Godine 1999. podržao je bombardovanje snaga Srbije i Crne Gore zbog rata na Kosovu, a snažno je podržao invazije na Irak i Afganistan nakon 11. septembra 2001. godine.

Preskočio je kandidovanje za predsjednika 2004. godine odlučivši ostati u Senatu, ali se okušao 2008. godine i tada će ga upoznati cijeli svijet. Njegovi brojevi popularnosti su bili zanemarivi, a imao je i problema sa skupljanjem novca za kampanju. S Barackom Obamom se poznavao iz Senata, ali nisu bili bliski. Ipak, nakon Bidenovog odustajanja u učešću utrke za demokratskog kandidata Obama mu je predložio ulogu potpredsjednika.

Sljedećih osam godina BIden je proveo kao Obamin prvi čovjek reflektujući njegovu politiku.

Za vrijeme mandata podržavao je LGBT populaciju, poboljšanje zdravstvenog sistema, te pozicije SAD-a kroz podršku intervencije u Libiji. Pojedine glasine su sugerisale da se protivio ubijanju Osame bin Ladena, mada to nikada nije potvrđeno.

Sa predsjednikom Obamom 2011. godine

Zalagao se za jače ekonomske veze s Rusijom, ali se protivio širenju njenog utjecaja u Evropi, posebno na Balkanu.

Godine 2015. umro je Bidenov sin Beau, a nakon posjete Kosovu 2016. godine tamošnji autoput dobio je ime upravo po njegovom pokojnom sinu.

Iste godine posjetio je Aleksandra Vučića prilikom čega se srbijanskom predsjedniku izvinio za civilne žrtve bombardovanja 1999. godine. Nekoliko puta je posjetio Balkan, a 2009. godine došao je u zvaničnu posjetu Bosni i Hercegovini.

Već od 2016. godine počele su prve glasine da bi se mogao kandidovati za predsjednika nakon što istekne mandat sa Obamom. Najave su se obistinile u aprilu 2019. godine, a rezultat smo vidjeli večeras jer je Amerika dobila svog 46. predsjednika.

Klix.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE