Ko je smjestio državi BiH?

Prema izmjenama Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine, koji je donesen u Parlamentarnoj skupštini BiH po hitnom postupku (što znači da nije bilo mogućnosti ulaganja amandmana na isti), a na osnovu poznatog dogovora dvojice ključnih lidera u BiH sasvim je izvjesna sistemska blokada uspostave izvršne vlasti, odnosno Vijeća ministara BiH nakon izbora 12. 10. 2014. godine.

Naime, prema ovim izmjenama sve nadležnosti CIK-a BiH u oblasti sukoba interesa su stavljene u nadležnost posebne parlamentarne komisije koja u svom sastavu ima i tri nosioca izvršnih funkcija, direktora i dva zamjenika direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije. No, o kakvoj se brzopletosti radi govori činjenica da je nadležnost utvrđena Zakonom o Vijeću ministara BiH, koja se odnosi na provjeru i potvrđivanje kandidata za predsjedavajućeg Vijeća ministara, ministre i zamjenike ministara u Vijeću ministara BiH (poznato i kao proces “vetiranja”), odnosno izdavanje potvrde za kandidate da nisu u sukobu interesa ostala kao izravna nadležnost CIK-a BiH?! Svakako, druge vrste provjera ostale su u nadležnosti SIPA.

Parlament ili PIC

Takva pravna situacija znači da CIKBiH, iako više nema pravno uporište, odnosno stvarne zakonske mogućnosti da provjerava i vodi istrage o predloženim kandidatima kako bi vjerodostojno utvrdio da li se nalaze u sukobu interesa, jer joj je ta nadležnost već spomenutim izmjenama Zakona oduzeta, što znači da CIKBiH više ne može na osnovu provjerenih činjenica izdati potvrde za predsjedavajućeg, ministre i zamjenike ministara u Vijeću ministara BiH u skladu sa članom 10 c Zakona o Vijeću ministara BiH, a to će opet u krajnjoj konsekvenci značiti da nije moguće da Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH potvrdi kandidata Predsjedništva BiH za predsjedavajućeg VMBiH, a to dalje znači da nećemo imati niti listu kandidata za ministre i zamjenike ministara u VM-u BiH, jer ih nema ko predložiti. Prema tome, po shodno neusklađenosti normi ova dva zakona izvjesno je da nema uspostave Vijeća ministara BiH sve dok se ne izvrši usklađivanje ovih zakona.

Ko je ovo smislio? Na prvom mjestu vladajuće stranke u PSBiH uz jasno protivljenje opozicije. No, ne manja odgovornost je i na OHR-u, koji je, inače, Zakon o sukobu interesa ugradio u naš javni prostor i pravni poredak, ali kada se taj zakon počeo obesmišljavati još 2008. godine donošenjem Zakona o sukobu interesa u RS-u, OHR se ušutio i povukao u “mišiju rupu”, te time postao direktni saučesnik blokade sistema. Evo sada i u Brčko distriktu BiH predlažu da sukob interesa u distriktu utvrđuje Izborna komisija Brčko distrikta BiH što je apsolutno suprotno Izbornom zakonu BiH, jer nadležnost izbornih komisija utvrđuje Centralna izborna komisija BiH.

Zato je sada neophodno da Parlamentarna skupština BiH na svojoj prvoj septembarskoj sjednici riješi ovo pitanje, ili da se mimo čvrsto zauzetog stava PIC-a ipak umiješa OHR u svoj posao i nadležnost iz aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma i ispravi ovu “grešku” i učini korak zbog kojeg je i formiran – da bude vrhovni tumač i garant civilnog dijela Dejtonskog sporazuma i da omogući da politički sistem BiH uspostavljen u Daytonu funkcionira, a ne da se uspostava vlasti blokira sada i na zakonu zasnovan način.

Pored ovog katastrofalnog propusta, izmjene i dopune Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine dovele su do potpunog zastoja u implementaciji instituta sukoba interesa iz više razloga, a prije svih:

– Proces konstituiranja parlamentarne Komisije za sukob interesa trajao je duži vremenski period tokom 2013. i 2014. godine. No, tek što je konstituirana , ovom sastavu Komisije će prestati mandat, te će se ući u proces formiranja novog sastava Komisije. To će korespondirati sa održavanjem i implementacijom rezultata općih izbora 2014. godine. S obzirom na to da Komisija treba da bude popunjena članovima Parlamentarne skupštine BiH iz oba doma, a što podrazumijeva: objavu izbornih rezultata, izbor delegata Doma naroda PSBiH u Narodnoj skupštini RS-a i Parlamentu Federacije BiH, konstituiranje oba doma PSBiH, uvrštavanje ove tačke u dnevni red oba doma PSBiH, izbor poslanika i delegata (po tri člana i delegata), objavljivanje tih akata u “Službenom glasniku BiH” i sl., proizlazi da će sadašnjim članovima Komisije, netom po konstituiranju, prestati mandat, a dok nova bude formirana Miljackom će proteći dosta vode. Podsjećamo da je Dom naroda PSBiH, nakon općih izbora provedenih 2010. godine konstituiran tek u junu 2011. godine. Kome je u interesu da se nešto slično desi i u 2015. godini, nakon izbora 2014. godine?

Ali, potpuni zastoj u implementaciji instituta sprečavanja sukoba interesa ogleda se i u slijedećem. Trodjelna dioba vlasti na zakonodavnu, sudsku i izvršnu ne poznaje situaciju da zakonodavna (parlamentarna) Komisija vodi upravni postupak, što je esencijalno u oblasti sukoba interesa (donošenje upravnog akta koji podrazumijeva izricanje sankcije i sve dijelove jednog pravnog akta, kao što je pouka o pravnom lijeku što proizvodi vođenje upravnog i sudskog postupka). Dakle, i pravnom laiku je jasno da ovaj upravni postupak ne može voditi komisija zakonodavnog tijela (parlamenta).

Sadržinski gledano, članovi te Komisije, koji su kao kandidati političkih stranaka izabrani u Parlament BiH, treba da procesuiraju slučajeve sukoba interesa svojih stranačkih i parlamentarnih kolega, što može dovesti do neslućenih komplikacija u implementaciji zakona, a prije svega političke prirode, jer je malo vjerovatno da se može očekivati da član Komisije iz jedne stranke glasati za sankcioniranje svog kolege iz iste političke stranke.

U tehničkom smislu, treba znati da Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH ni po sadašnjem Pravilniku o unutarnjoj organizaciji nije popunjena, nema vlastiti i odgovarajući prostor (smještena je u iznajmljenom prostoru) i nema adekvatan budžet, tako da je još nejasno kako će teći preuzimanje osoblja (osiguranje plaća i drugih naknada novopreuzetom administrativnom osoblju iz CIK-a BiH) i arhive predmeta iz Centralne izborne komisije BiH, kako je to predviđeno izmjenama i dopuna Zakona.

Stručna služba

Nije zanemarljiva ni činjenica da se ovim zakonom uopće ne dotiče pitanje implementacije Zakona o sukobu interesa na nivou Federacije BiH i Brčko distrikta BiH, a koju je do sada vršila Centralna izborna komisija BiH. Drugim riječima, izmjenama Zakona je predviđeno da se stručna služba iz Centralne izborne komisije BiH izmješta u Agenciju za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH, a što ni do danas nije učinjeno. To znači da je CIKBiH ostao bez pravnog tima koji implementira zakone, iako su formalno ostale odredbe zakona o sukobu interesa Federacije BiH i Brčko distrikta BiH prema kojima je organ nadležan za provođenje tih zakona Centralna izborna komisija BiH?!

Iz svega izloženog neminovno se nameće zaključak da je ovaj prijedlog zakona projiciran kako bi se institut sukoba interesa potpuno obesmislio i kako bi se a za najmanje dvije godine zaustavile sve započete i propisane aktivnosti u ovoj oblasti zasigurno najbitnijoj za jačanje integriteta izabranih i imenovanih političkih predstavnika u BiH.

dr. Suad ARNAUTOVIĆ

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE