Portal 072info

Ko omogućava “Laškom pivu” neviđeni damping u BiH?!

ZAPRATITE NAS NA FACEBOOKU, OSTANITE INFORMISANI!

Primjer Laškog piva koje se u BiH prodaje po duplo nižoj cijeni nego u Sloveniji, gdje se i proizvodi, klasični je damping, smatraju bh. pivari. Naime, maloprodajna cijena limenke laškog piva od pola litra u BiH je 0,95 KM, a u Sloveniji 2,19 KM. S druge strane, Na limenku od pola litre piva u Sloveniji se plaća 0,98 KM akcize i PDV-a, a u BiH 0,24 KM.

Ovako niska cijena obrazlaže se time što su akcize na pivo i porez na dodanu vrijednost (PDV) u BiH niži nego u Sloveniji, no, to ne utiče mnogo na cijenu. Kada se iz cijene u BiH i Sloveniji izuzmu iznosi za akcize i PDV cijena u Sloveniji i dalje ostaje viša. Na limenku od pola litre piva u Sloveniji se plaća 0,98 KM akcize i PDV-a, a u BiH 0,24 KM. To znači da je cijena bez ovih dadžbina u Sloveniji 1,21 KM, a u BiH 0,71 KM, tako da je laško pivo u Sloveniji i dalje skuplje 0,5 KM nego u BiH.

Prema podacima koje posjeduje Oslobođenje, cijena laškog piva prije plaćanja poreza, akciza i trgovačke marže u Sloveniji je 0,98 KM, dok je cijena za BiH 0,60 KM. Drugog objašnjenja za ovakve cijene, osim da je riječ o dampingu, nema. A damping je po definiciji kada proizvođač prodaje istu robu na prekograničnom tržištu po cijenama nižim nego na domaćem.

No, da bi se dokazalo postojanje dampinga i uvele antidampinške mjere, koje podrazumjevaju dodatna porezna opterećenja na uvozne proizvode, mora se dokazati da se roba uvozi po dampiranim cijenama, da su domaći proizvođači pretrpjeli štetu, te da je šteta nastala zbog dampinga.

Što se tiče piva, zahtjev za uvođenje antidampinških mjera Udruženje pivara BiH je pokrenulo još 2007. godine, a Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je taj zahtjev uzelo u razmatranje godinu kasnije.

“Tražili smo da se uvedu antidampinške mjere i da se zaštiti domaća proizvodnja, ali u to vrijeme su u Ministarstvu radili ljudi koji su tu proveli čitav radni vijek i koji su činili sve da naš zahtjev ne prođe. Argumenti koje smo imali apsolutno su imali uporište, ali oni su se uvijek pozivali na CEFTA sporazum navodeći ga kao kamen spoticanja, iako sam CEFTA sporazum ostavlja mogućnost uvođenja takvih mjera. Prema pravilima CEFTA, ako je uvoz godišnje 25 posto mogu se uvesti mjere zaštite, a kod nas je preko 60 posto”, kazao nam je Edin Ibrahimpašić, član Udruženja pivara BiH.

On je dodao kako je Ministarstvo taj zahtjev riješilo tek 2011. godine, ali nije uvelo antidampinške mjere.

“Kako bi nam zamazali oči uveli su neke zaštitne mjere za određenu vrstu pakovanja, boce od litra do 10 litara, koje u uvozu imaju beznačajno učešće”, kazao je Ibrahimpašić.

On je dodao kako ljudi koji rade u Ministarstvu opstruiraju sve te procese i prvi koji je to uočio je bivši ministar Mirko Šarović, koji ih je isključio iz komunikacije sa pivarima i tada smo uspjeli da uvedemo diferencirane stope akcize na pivo. Iako je beznačajna razlika između dvije stope akcize, pet feninga, to je ipak pozitivan pomak.

Ibrahimpašić vjeruje da će nova vlast, koja se nazire kroz koaliciju SDA, DF i Savez za promjene, biti spremna da radi na zaštiti domaće proizvodnje.

Depo.ba

Podijelite članak