Kodrić: Isaković dao historijski doprinos afirmaciji bosanskog jezika i književnosti

Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” upriličit će u petak, 18. marta u Šarića kući u Stocu i Centru za kulturu Mostar jednodnevnu manifestaciju “Sjećanje na književnika Aliju Isakovića” u čijem radu će učestvovati poznavaci Isakovićevog djela, piše Fena. 

U programu “Sjećanja na Aliju Isakovića” između ostalih učestvovat će Emina Kečo Isaković, Dijana Hadžizukić, Hadžem Hajdarević, Ivan Lovrenović, Alija Pirić, Jasmin Hodžić, Sanjin Kodrić, Edim Šator.

– Budući da se ove godine navršava 90 godina od rođenja te 25 godina od smrti Alije Isakovića (1932–1997), kao i 50 godina od pojave Isakovićeva “Biserja” (1972), prve antologije bošnjačke književnosti, odnosno 30 godina od Rječnika karakteristične leksike u bosanskome jeziku (1992), prvog savremenog bosanskog rječnika, Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” kao bošnjačka kulturna matica, odnosno najstarija i temeljna organizacija kulture Bošnjaka, posebnu pažnju tokom ove godine posvetit će sjećanju na Aliju Isakovića i njegov sveukupni književni i kulturni rad – kazao je u razgovoru za Fenu predsjednik BZK “Preporod” Sanjin Kodrić.

Proglašen nepostojećim

On također naglašava da je Isaković bio ne samo jedan od najznačajnijih autora savremene bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, odnosno ne samo autor izrazito vrijednog pripovjedačkog, romanesknog, dramskog, putopisnog i esejističkog književnog djela, već i mnogo više od toga – ustrajni pregalac na putu priznanja i afirmacije bosanskog jezika, kao i bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti.

– Naime, nakon što je zabranjen 1907. godine, bosanski jezik kao takav desetljećima je proglašavan “nepostojećim” i “izmišljenim”, a isto se odnosi i na bošnjačku i bosanskohercegovačku književnost, kojima je također desetljećima uskraćivano pravo postojanja u smislu zasebnih, samosvojnih književnosti. Zajedno s Makom Dizdarom i tek nekolicinom drugih, Alija Isaković jedan je od prvih koji će u savremenom dobu javno skrenuti pažnju najprije na fenomen bosanskog jezika, na njegov vlastiti jezički identitet i njegovo naučno neutemeljeno negiranje, i to već krajem šezdesetih godina 20. stoljeća, pri čemu će u ovom smislu prekretan biti njegov znameniti tekst “Marginalije o jeziku i oko njega” iz 1970. godine, u kojem se Isaković sad već sasvim otvoreno zalaže za bosansku varijantu nekadašnjeg “srpskohrvatskog jezika” – podvukao je Kodrić.

On podsjeća da je uz više drugih također važnih radova o bosanskom jeziku i bosanskom jezičkom naslijeđu, ovo zalaganje vrhunac doživjelo u Isakovićevu “Rječniku karakteristične leksike u bosanskome jeziku” iz 1992. godine, kao prvom savremenom bosanskom rječniku, a potom i u Isakovićevu predsjedavanju Pravopisnom komisijom za izradu prvog savremenog bosanskog pravopisa – Pravopisa bosanskoga jezika, koji je 1996. godine objavila Bošnjačka zajednica kulture “Preporod”, čime je i započela savremena domaća i međunarodna reinstitucionalizacija bosanskog jezika kao takvog.

Historijski iskorak

– Krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća javlja se i Isakovićev interes za dotad zvanično “nepostojeću” bošnjačku, kao i jednako zvanično „nepostojeću“ bosanskohercegovačku književnost, a historijski iskorak u ovom smislu bit će Isakovićevo glasovito “Biserje” iz 1972. godine kao prva savremena antologija tadašnje „muslimanske“, tj. bošnjačke književnosti. Ova obimna knjiga predstavila je na izabranim, reprezentativnim primjerima svu šarolikost i vrijednost bošnjačkog književnog stvaranja od 15. stoljeća pa nadalje, sve do savremene književnosti, i tako praktično pokazalo ono što se zvanično negiralo – to da književnost bosanskih muslimana, Bošnjaka, postoji, jednako kao i druge književnosti u tadašnjoj Jugoslaviji – podvukao je predsjednik BZK “Preporod” Sanjin Kodrić.

Kodrić također podsjeća i na druge Isakovićeve radove koji su argumentirali i afirmirali ideju bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, a vrhunac ovog nastojanja predstavljat će edicija Muslimanska književnost XX vijeka u 25 knjiga iz 1991. godine, a posebno edicija Bošnjačka književnost u 100 knjiga u izdanju Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”, kojoj je Alija Isaković jedan od inicijatora.

– Osim što je bio izuzetan pisac, Isaković je dao historijski važan doprinos priznanju i afirmaciji i bosanskog jezika i bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, ali i ukupne kulture i identiteta Bošnjaka kao naroda, pri čemu spomenuto predstavlja samo dio njegova rada u ovom smislu. Zato je Isaković ne samo jedna od temeljnih ličnosti naše savremene književnosti i kulture, već i ličnost koja treba ostati u trajnom sjećanju književnosti i kulture za koje se zalagao i koje je svojim djelom gradio na najbolji način. Sjećanje na Aliju Isakovića stoga je naročito važno za Bošnjačku zajednicu kulture “Preporod”, čijem je radu Isaković dao poseban i trajan lični doprinos – zaključio je Sanjin Kodrić u razgovoru za Fenu povodom predstojeće manifestacije posvećene sjećanju na Aliju Isakovića.

Kodrić je također istakao da će osim programa koji će biti održani u Stocu i Mostaru u petak, 18. marta, Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” planira i druge sadržaje povodom spomenutih godišnjica vezanih za Aliju Isakovića, uključujući i naučni skup o njegovu djelu na jesen ove godine.