Koga briga što su političari u sukobu interesa: Komisija u 2020. održala samo dvije sjednice?!

Iako u Bosni i Hercegovini, prema podacima Transparency International iz decembra 2020., 61 funkcioner na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou obavlja dodatne funkcije u institucijama, javnim ustanovama i javnim preduzećima, a mnogi od njih su cijeli ili dio mandata u direktnom sukobu interesa, državne institucije koje su nadležne za ovu oblast za ove činjenice, čini se, nisu marile.

Piše: A. DUČIĆ

Naime, Komisija za sukob interesa BiH, koja je direktno nadležna za sankcioniranje zvaničnika koji su u sukobu interesa u cijeloj prošloj godini održala je tek dvije sjednice.

To stoji u zvaničnom izvještaju ove komisije koji će se naći na sjednici Predstavničkog doma PSBiH 28. aprila.
Tako je ova komisija održala jednu sjednicu 21. jula, a drugu 7. septembra. Na tim sjednicama je dala pet mišljenja o tome da li neko djelovanje ili propust predstavlja kršenje odredaba Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH.

Uz to, kako se navodi, pripremiila i uputila 186 zahtjeva za dostavljanje podataka neophodnih za provodenje istražnog postupka.

Treba naglasiti da je ova komisija tek u januaru ove godine pokrenula postupak utvrđivanja sukoba interesa kod aktuelnog dopredsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragana Čovića (HDZ BIH). Na sjednici održanoj početkom marta Komisija je kaznila Dragana Čovića smanjenjem 10 posto plaće jedan mjesec kao i Nenada Nešića, predsjednika DNS-a, umanjenjem 10 posto plaće šest mjeseci.

U ladici ove komisije predmet “Dragan Čović” stajao je još od 2018. godine. Naime, Komisija za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH još u februaru 2018. godine trebala se izjasniti o prijavi protiv tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića, ali do izjašnjavanja nikada nije došlo zbog nedostatka kvoruma ali i političkih opstrukcija budući da su u toj komisiji i kadrovi HDZ-a.

Prijava protiv Čovića podnesena je zbog sukoba interesa jer je Hrvatski narodni sabor (HNS), na čijem čelu je Čović, primao budžetski novac.

Naime, dokumenti do kojih tada došao Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) pokazuju da je za organizovanje 25. godišnjice osnivanja Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) 2017. godine HNS dobio ukupno 16.750 KM iz budžeta i to Zapadnohercegovačkog, Kantona 10 i Posavskog kantona. Novac je isplaćen iz budžetskih rezervi kantona, namijenjenih za hitne i nepredviđene situacije poput poplava, zemljotresa ili požara.

S druge strane, Zakon o sukobu interesa u institucijama BiH zabranjuje izabranim zvaničnicima da vrše odgovorne funkcije u nevladinim organizacijama ukoliko se one finansiraju iz budžeta u iznosima većim od 10.000 KM godišnje.
Kada je rijeo o novom nacrtu zakona o sukobu interesa, iz Transparency International su u februaru ove godine saopćili da je Ministarstvo pravde BiH odbilo dvije trećine prijedloga koje je dostavio na nacrt Zakona o sukobu interesa. Odbijeni su svi ključni prijedlozi koji bi doveli do unapređenja ove oblasti što od BiH traži Evropska unija.

Takođe je odbijen i prijedlog TI BiH da se povećaju kazne za kršenje zakona kao i da članovi komisije koja će odlučivati o sukobu interesa ne smiju biti članovi političkih partija što je i preporuka GRECO-a u smislu osiguranja nezavisnosti komisije. Umjesto toga, Ministarstvo je ostalo pri prijedlogu da članovi komisije ne mogu pet godina prije imenovanja biti članovi samo organa upravljanja političkim strankama, što svakako neće osigurati nezavisnost komisije.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE