Koja je Erdoganova logika? Snižavanje kamata nije ekonomski neutemeljeno, ali je rizik veliki

Za razliku od većine država, u Turskoj se usljed inflacije kontinuirano snižavaju kamatne stope. Ekonomistu Damira Bećirovića pitali smo da li je to ekonomski opravdano i koje su potencijalne opasnosti takve finansijske politike.

Zvanična stopa inflacije u Turskoj je viša od 85 posto te je najviša u posljednjih 24 godine. Pojedini tvrde da je stopa zapravo mnogo viša od zvanične. Jedan dolar trenutno iznosi 18,5 lira. Predsjednik ove države Recep Tayyip Erdogan misli ono što u većini zemalja ne misle – na rast inflacije je reagovao snižavanjem kamatne stope. Za njega su kamate etički problematične i zbog toga mu nisu prihvatljive. Nedavno ih je nazvao “najvećim neprijateljem” i “majkom svakog zla”.

“Iako takozvani ekonomisti i dalje govore o kamatnim stopama, nastavit ćemo da podržavamo proizvodnju i zapošljavanje. Sve dok je vaš brat na ovoj poziciji, kamatne stope će svaki dan i svake sedmice biti sve niže. Neka investitor dođe i zatraži kredit od naših državnih banaka. Nećemo im otežavati kamatnim stopama. Investicije ne dolaze kada su kamatne stope visoke”, zaključio je Erdogan.

Međutim, većina ekonomista, koje je turski predsjednik nazvao “takozvanim”, smatraju da je rast kamatnih stopa jedan od načina da se snizi inflacija i zbog toga podržavaju rast kamatnih stopa u mnogim zemljama. Među tim ekonomistima je i Bećirović. Napomenuo je da se tačka u kojoj ekonomija ne može apsorbirati novčanu masu za posljedicu ima inflaciju. Ta novčana masa se smanjuje rastom kamata, tj. time što se krediti čine skupljim.

Zašto Erdogan snižava kamate

Sagovornik Klix.ba primjećuje da je Erdogan do 2010. imao, kako je ocijenio, izuzetno liberalnu ekonomsku politiku, ali da sada sve više želi kontrolisati ekonomske tokove, prvenstveno preko monetarne politike, tj. preko Centralne banke Turske. Kao pokazateljem za to je istakao snižavanje BDP-a koji je do tada snažno rastao. Konstatovao je da je Centralna banka pod snažnim političkim utjecajem.

“O tome svjedoči da su u zadnje dvije godine smijenjena tri guvernera banke. To su oni koji nisu htjeli provoditi Erdoganove ideje i politike”, dodaje Bećirović.

Objašnjavajući o tome zašto se snižavaju kamatne stope, istakao je ono što je istakao i Erdogan u navedenoj izjavi.

“Računa na to da će snižavanjem referentnih kamatnih stopa, tj. jeftinim novcem jačati ekonomiju, ubrzati njen rast. S druge strane, politika slabljenja lire u tom kontekstu znači jačanje turskog izvoza. Time svi turski proizvodi postaju jeftiniji. Nada se da će nezadovoljstvo zbog slabljenja lire kompenzovati ekonomskim rastom i rastom broja zaposlenih. No, nijedan ekonomista se ne može složiti s tim. To bi u slučaju deflacije (rasta vrijednosti novca) bilo jako poželjno. No, u maltene hiperinflaciji to je samo dolijevanje ulja na vatru”, naglasio je.

Potencijalne opasnosti

Izdvojio je još jednu posljedicu snižavanja kamatnih stopa, a koja je u prilog vlasti.

“Inflacijom se uvijek pune budžeti, a njemu (Erdoganu) je sljedeća godina izborna. Sva davanja će moći bez problema isplatiti, a druga je stvar što je realna vrijednost novca niža zbog inflacije. I unutrašnji dugovi se kroz inflaciju tope, jer inflacija pogoduje lakšoj otplati unutrašnjih dugova. Drugo pitanje je da li je to pošteno ili nije. Njemu je to i politički i ekonomski jasno. Već godinu dana insistira na snižavanju kamatnih stopa, ali vidite da tržište odmah reaguje, lira odmah dodatno slabi”, ukazao je.

Bećirović je u nastavku govorio o rizicima snižavanja kamatne stope. Upozorio je da su posebno ugrožene investicije.

“Rizici su za cijelu ekonomiju, jer turska ekonomija nije dostatna sama sebi, kao što to nije niti jedna ekonomija na svijetu. Usljed neprekidnog slabljenja lire i kada morate uvoziti, prije svega visokotehnološke proizvode i sirovine, onda je vrlo teško planirati poslovanje i investicije. Ne znate koliko će vas investicija uopće koštati. Time se može prekinuti investicioni ciklus, prvenstveno privatnih kompanija. Nestabilnošću valute se onemogućava dugoročno planiranje”, upozorio je.

Da li je riječ o populizmu?

Saglasan je sa drugim ekonomistima da je na djelu populizam, jer smatra da Erdoganova trenutna ekonomska politika nije prihvatljiva u globaliziranom svijetu.

“To je želja da se pokaže neka ekonomska suverenost, želja da se kaže da će Turska provoditi svoju monetarnu politiku, što je jako teško jer živimo u globaliziranom svijetu. Rast kamatnih stopa za Erdogana nije popularan zato što bi se država uvela u recesiju. Smatra da mu je inflacija manja briga, nego recesija, posebno u kontekstu izbora”, rekao je.

Ponovio je da je problem to što se turski predsjednik, kako je izjavio, posljednjih 12 godine miješa u nezavisnost finansijskih institucija te je podsjetio da je vrijednost lire u padu od 2019. Većina zemalja, prije svega onih na Zapadu, rukovodeći se iskustvom je prihvatila to da je bezbolnije da rastom kamatnih stopa ublaži inflaciju, što uzrokuje recesiju, a nakon čega slijedi oporavak. Međutim, u Turskoj se povećava novčana masa, nadajući se padu inflacije.

Klix.ba