Koje promjene će ulazak Hrvatske u Schengen donijeti za bh. državljane

11.06.2020. Slavonski Brod - Na granicnom prijelazu s BiH u Slavonskom Brodu zbog pojacanog prometa vozila stvaraju se vece guzve. Vrijeme potrebno za prelazak granice tijekom dana se neprestano mijenja, a cekanja u oba smjera mogu biti i dulja od pola sata.rPhoto: Ivica Galovic/PIXSELL
Pridruži se Viber grupi 072info, do najvažnijih vijesti samo jednim klikom: KLIKNI OVDJE
Preuzimanje tekstova dozvoljeno uz obavezno navođenje i linkanje izvora “072info”.

Od 1. januara 2023. godine, kada Hrvatska postaje članica šengenske zone, ne očekuju se veće promjene na graničnim prijelazima sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom, ali će biti nekih izmjena kada je riječ o boravku državljana tih zemalja, rečeno je danas agenciji Beta u hrvatskom Ministarstvu unutrašnjih poslova. S druge strane, ulaskom Hrvatske u najveće područje bez granica na svijetu, bit će ukinute granične kontrole na svim kopnenim graničnim prijelazima Hrvatske sa Slovenijom i Mađarskom, također članicama EU i šengenske zone. To će donijeti veliko olakšanje državljanima tih susjednih EU država, ali i turistima, jer znači kraj kilometarskih kolona u sezoni i dugotrajnih čekanja na granici.

Na aerodromima će iz tehničkih razloga promjena stupiti na snagu nešto kasnije, 26. marta. Također se ukidaju i granične kontrole na morskim granicama.

U hrvatskom Ministarstvu unutrašnjih poslova rekli su agenciji Beta da ulaskom u Šengen, nema nikakvih izmjena u proceduri prelaska granice za građane EU i druge kada je riječ o spoljnim granicama, jer je Hrvatska i dosad sprovodila šengenska pravila.

„Što se tiče unutrašnje granice, odnosno granice sa Slovenijom i Mađarskom, na tim granicama više neće biti granične kontrole ni zaštita granice, a pravo prelaska imat će sve osobe, kako građani EU tako i sve ostale osobe koje zakonito borave na šengenskom prostoru, ako nisu dobile odobrenje boravka s teritorijalnim ograničenjem“, objašnjavaju u MUP-u.

Kada je riječ o državljanima trećih zemalja, među kojima su i Srbija, BiH i Crna Gora, slijede neke izmjene kada je riječ o boravku.

Kako su naveli u MUP-u, Zakonikom o šengenskim granicama definisano je da državljani trećih zemalja mogu boraviti na kratkotrajnom boravku, ukoliko ispunjavaju sve propisane uslove, u trajanju najviše do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.

„Ako je osoba na šengenskom prostoru boravila 90 dana, ona mora napustiti taj prostor, a dužina prethodnog boravka računa se za razdoblje 180 dana koje prethodi svakom danu boravka. Tako na primjer, ako je osoba u proteklih kalendarskih 180 dana boravila 45 dana na šengenskom prostoru, ona može na području bilo koje države šengenskog prostora boraviti još 45 dana”, precizirali su u hrvatskom ministarstvu.

Također, iako još nije stupila na snagu, MUP podsjeća da će kada počne primjena Uredbe o evropskom sistemu za za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) državljani trećih zemalja za ulazak u svrhu kratkotrajnog boravka prije ulaska morati da pribave ETIAS odobrenje.

Te će osobe imati obavezu da posjeduju odobrenja putovanja koje je valjano tokom cijelog trajanja kratkotrajnog boravka na državnom području država članica EU i šengenske zone. U MUP-u RH ističu da će podnosilac zahtjeva stariji od 18 i mlađi od 70 godina, prije zahtjeva za odobrenje putovanja, morati da plati naknadu za odobrenje putovanja u iznosu od sedam eura za svaki zahtjev.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković više puta je istakao da je uvođenje eura i ulazak u šengensku zonu od 1. januara 2023. ostvarenje strateških ciljeva zemlje.

U Hrvatskoj, članici EU od sredine 2013. godine, očekuje se da će ulazak u Šengen, osim olakšanja života hrvatskim građanima, dodatno ojačati turizam kao okosnicu hrvatske ekonomije. Analitičari ocjenjuju da će ukidanje graničnih kontrola turistima olakšati dolazak u Hrvatsku i skratiti im čekanje na granicama, posebno u sezoni.

Uz to, od 1. januara Hrvatska ulazi u eurozonu, odnosno zvanična valuta kuna bit će zamijenjena eurom.

Kao najveći izazov ulaskom u šengensku zonu u Zagrebu se ističe borba s ilegalnim migracijama, posebno kada je riječ o rutama koje vode preko Srbije i BiH.