Koje su posljedice bankrota jedne od najvećih američkih banaka: Moguć i krah finansijskog tržišta

Potpuni krah finansijskog tržišta u Americi, pa samim tim i na globalnom nivou, sasvim je realan nakon bankrota banke Silicijumska dolina (SVB) sa sjedištem u Kaliforniji, a glavni krivac za to biće aktuelna inflacija.

Istakao je ovo za “Glas Srpske” investicioni stručnjak iz Beograda Vladimir Đukanović koji je osam godina radio na Volstritu kao analitičar za “JP Morgan” koncern, a analizirajući drugi po veličini kolaps jedne finansijske institucije u američkoj istoriji i najveći bankrot jedne američke banke od 2008. godine, što je dovelo do velike panike i pada vrijednosti akcija na svjetskim berzama.

“Za to uvek postoji opasnost, jer su banke osetljive na svako iznenadno i prekomerno povlačenje depozita. Da li je ovo početak neke lančane reakcije? Pa ja o tome pričam već godinu dana, jer postaje sve očiglednije da globalna inflacija postaje sve veći problem. Ovakvu situaciju nismo imali u poslednjih 40-50 godina. Mislim da sada dolazi sve na naplatu, da će “popucati” mnoge finansijske institucije, koje su prezadužene ili su se otvarale samo zato što je bilo mnogo novca u opticaju. Mislim da će sve ovo potrajati, baš kao i inflacija, koja je poput kancera ušla u biološko telo ekonomije i finansija. Taj kancer zahvata sve više unutrašnjih organa”, istakao je Đukanović slikovito opisujući trenutnu situaciju.

Smatra i da je bankrot pomenute banke samo početak, te da treba očekivati krahove mnogobrojnih finansijskih institucija, ali i samih berzi, koje je zahvatio talas panike. Smatra i da će se kriza iz SAD preliti i na evropska finansijska tržišta, što je, kako je istakao, neminovno s obzirom na globalnu povezanost.

“Veliki rizici su i dalje u opticaju, ali kao što rekoh, inflacija najvećim delom stoji iza svega ovog što se danas dešava. Investitorima je veoma teško naći projekte koji bi im doneli bar 15 ili 20 odsto profita, kako bi pokrili kamate koji su izuzetno visoke”, pojasnio je Đukanović.     

Navodi i da je rat u Ukrajini zakomplikovao stanje, jer su prekinuti lanci snabdijevanja, što je onda posljedično dovelo do rasta cijena robe, a kao veliki problem Đukanović navodi i činjenicu da su u nekom prethodnom periodu odštampane ogromne količine novca.

“Mi na Balkanu smo najbolji svedoci do čega to može dovesti. To prekomerno štampanje novca je najbrži put u propast. Svi su pokušavali probleme rešavati tako što će štamparije raditi 24 sata, kako bi kompanije preživele. I dok taj novac ne ispari iz sistema, ne treba očekivati bolje dane. Da bi do toga došlo, kupovna moć građana treba da opadne za 15 ili 20 odsto. Nažalost, nisam optimista. Ljudi takođe zaboravljaju da, ako inflacija i narednih godina bude oko sedam odsto, to znači da će za pet godina životni standard biti prepolovljen”, kaže Đukanović. 

Na pitanje kolike su šanse da se “inficira” cijeli bankarski sektor, kao što je to bilo u mjesecima koji su prethodili velikoj recesiji prije više od jedne decenije, te da li bankrot pomenute američke banke može predstavljati početak kraha finansijskog tržišta u SAD zbog sve realnijeg domino efekta, ekonomski analitičar i stručnjak za finansije Branko Dragaš kratko odgovara: “Velike”, navodeći kako su, pored pomenute, još dvije banke u međuvremenu zatvorene u SAD, dok se još deset nalazi u nezavidnoj poziciji i pod lupom nadležnih.

“Mislim da to nije ništa u odnosu na ono što će se tek desiti. Verujem da će doći do potpune eksplozije na finansijskom tržištu, akcije na berzama će u prvom naletu pasti za desetak odsto, a onda i u drugom za isto toliko. Ne bih da strašim ljude, ali pare treba dizati iz američkih i evropskih banaka i njima kupovati investiciono zlato. Smatram da je pred nama daleko veća kriza od one iz 2008. godine, koja će dovesti do, da se malo slikovito izrazim, biblijskog sloma zapadnog kapitalizma. Ko to ne vidi ili ne razume, ima veliki problem”, istakao je za “Glas Srpske” Dragaš poručujući da nije isključeno da dođe i do velikog globalnog ekonomskog kraha koji se desio 1928. godine i Velike depresije, nakon koje su bile potrebne decenije da se svijet oporavi.

Banka SVB, osnovana 1983. godine, obezbjeđivala je finansiranje za gotovo polovinu američkih tehnoloških i zdravstvenih kompanija. Prema podacima “Forbsa”, ona je na kraju prošle godine imala 213 milijardi dolara vrijednu imovinu.

Banka, koja je godinama finansirala tehnološki sektor, našla se pod pritiskom jer su mnoge startap kompanije počele da povlače depozite. Da bi povećala kapital, ona je prvo nedavno prodala raspoložive obveznice, ali uz veliki gubitak, a potom je objavila plan za prodaju novih akcija da bi prikupila 2,25 milijardi dolara svježeg kapitala. To je, međutim, izazvalo paniku među građanima i preduzetnicima, koji su iz banke povukli 100 milijardi dolara depozita. Zbog toga je regulator zatvorio banku, proglasio bankrot i preuzeo kontrolu nad preostalim depozitima.

U međuvremenu “pala” je još jedna banka, ovaj put kripto Signačer bank sa sjedištem u Njujorku. U pitanju je jedna od glavnih banaka kripto industrije, najveća pored Silvergejta, koji je prošle nedjelje objavio da će izvršiti likvidaciju.

Američki predsjednik je najavio da će uskoro saopštiti na koji način će se američka administracija uhvatiti u koštac s bankarskom krizom, najvećom u SAD od 2008. godine, koja je primorala regulatorna tijela da uvedu niz vanrednih mjera pošto je slom SVB-a i Signačer banke, kako je saopšteno iz Bijele kuće, stvorio rizik od šire, sistemske krize.

Domaći sektor stabilan

Za razliku od Đukanovića i Dragaša, direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle smatra kako krah većih razmjera na finansijskim tržištima nije toliko realan, jer su, kako je pojasnio, izvučene pouke iz krize koja je bila 2008. godine.

“To, uostalom, možemo vidjeti i iz brze reakcije američkih institucija. Mislim da domino efekat, o kojem svi toliko pričaju, nije realan, ni moguć. Glavni razlog za bankrot pomenute banke je velika količina novca koja je bila u opticaju bez ikakvog pokrića. Kada je u pitanju BiH, mislim da se ovo ni u jednom segmentu ne može prenijeti na naš domaći bankarski sektor, jer banke imaju veliku likvidnost, što možemo vidjeti i iz profita koji su ostvareni tokom prošle godine”, istakao je Kutle.  

Nezavsine novine