Koje su potencijalne zamke iza najave energetskih projekata i koliko RS služi interesima Srbije

Koje su potencijalne zamke iza najave energetskih projekata i koliko RS služi interesima Srbije

Državna imovina ključno je političko pitanje sa kojim će se političari u BiH morati baviti u narednom periodu, prije svega zbog pokušaja vanustavnog djelovanja bh. entiteta Republika Srpska.

I tokom procesa formiranja nove vlasti na državnom nivou, određeni projekti koje želi implementirati vlast RS-a bili su jedna od tačaka koje partneri na državnom nivou moraju staviti na sto iako javnosti, a vjerovatno ni svim političarima iz FBiH uključenim u proces potpisivanja sporazuma o partnerstvu u vlasti na državnom nivou, nije jasno šta se sve nalazi iza zavjese energetskih projekata.

Zamka koja za državu vreba u političkim željama vlasti iz RS-a svoj bi formalni oblik trebala dobiti podrškom za projekte izgradnje hidrocentrala na Drini.

Lider NiP-a Elmedin Konaković izjavio je kako se sa predsjednikom RS-a i stranke SNSD Miloradom Dodikom dogovorio da će se formirati pravni timovi koji će rješavati zakonska i ustavna pitanja koja su u vezi sa izgradnjom Buk Bijele i drugim projektima.

Njegov kolega iz klupa Vijeća ministara Staša Košarac nedavno je kazao kako je sa Konakovićem, koji je i ministar vanjskih poslova BiH razgovarao o projektu Buk Bijela te kako smatra da su se njih dvojica razumjeli.

Gdje mogu biti zamke

Nakon što je Ustavni sud BiH nedavno državnom tužilaštu poslao rješenje o tome da odluka suda u vezi rada državne Komisije za koncesije nije provedena, tužilaštvo će morati utvrditi ko je za takvo nešto odgovoran.

Budući da ministar Košarac na prijedlog Vijeća ministara raspisuje konkurs za popunu Komisije za koncesije nakon što je njenim članovima prije mnogo godina istekao mandat, za pretpostaviti je da će Tužilaštvo BiH ispitati baš njegovu odgovornost za neprovođenje odluka Ustavnog suda.

Konaković tvrdi da će od projekta Buk Bijele veliku korist imati Republika Srpska, a da će pokušati da oba entiteta imaju korist. Pokušati.

Također je kazao da je na sastanku sa Dodikom dogovorio kako će pravni timovi naći način za rješavanje pitanja državne imovine kojom bi se omogućila realizacija određenih projekata.

Tvrdi državni MVP i da se u taj proces do sad išlo komplikacijama i traženja mogućnosti o tome kako se nešto ne može uraditi.

Iako ovo nije prvi put da Konaković pojednostavljuje pitanje oko kojega se u ovoj državi ne može postići konsenzus već decenijama upravo zbog djelovanja vlasti iz RS-a, on očigledno smatra da je to tako bilo iz razloga jer se nekome prosto nije dalo da razgovara.

Kako bi izgledao proces usvajanja državnog zakona o imovini?

Proces je sljedeći. Prvo bi trebalo usvojiti Zakon o državnoj imovini čiji je značaj izniman upravo iz razloga jer se država pokušava lišiti njenih obilježja te se ona pokušavaju prebaciti na entitet.

Nakon toga ili paralelno s tim potrebno je imenovati novi saziv Komisije za koncesije koji bi razmatrao dodjelu koncesija, uključujući i onu na teritorijalnim vodama BiH.

Ukoliko se projekat Buk Bijela ocijeni kao opravdan za našu državu, potrebno je objaviti javni poziv na koji se mogu prijaviti sve zainteresirane države, odnosno njihove kompanije, a ne da se koncesija na 50 godina potpisuje sa isključivo sa Srbijom.

Ideološki pa ekonomski interes RS-a jeste da bude u što bližem odnosu sa Republikom Srbijom, ali to nije i interes BiH zbog historijski lošeg iskustva, pa bi bilo logično dopustiti fer tržišnu utrku kojom bi se izabrao najbolju ponuđač za koncesije na Drini.

“Ako se to misli rješavati preko državnih organa, sve dok se ne raspiše konkurs, izabere potpuno nova državna komisija za koncesije jer niti jedan član nije u mandatu, koja će odabrati onda zajedničku komisiju to se ne može rješavati onako kako je to naložio Ustavni sud BiH”, kazao je za Klix.ba Mensur Šehagić, član Komsije za koncesije BiH.

Ustavni sud je već presudio da su rijeke državno vlasništvo i bez zakona o državnoj imovini projekti se ne mogu rješavati ad hoc.

“Može neki od funkcionera biti podložan nekim utjecajima, pritiscima, udvaranju itd, ali ne može se nikako u ovoj zemlji donijeti zakon osim toga da država posjeduje ono što je njeno vlasništvo. To onda zahtjeva kompletnu novu proceduru”, dodao je Šehagić.

Državni zakon o koncesijama predviđa studiju o ekonomskoj opravdanosti određenog projekta, a niko u BiH i ne priča o tome šta je zapravo koncesija?

Dodjela koncesije znači da se neko dobro ustupi na određeni broj godina te da se nakon određenih godina to dobro vraća državi, odnosno postaje vlasništvo države.

U ovom slučaju HE Buk Bijela postala bi vlasništvo države, a ne većinsko vlasništvo susjedne države ili vlasništvo entiteta.

U zakonu postoji mogućnost da se koncesija samoinicijativno dodijeli bilo kome, ali zašto bi BiH birala aranžman koji joj možda uopšte ne odgovara? Ako je suditi po stavovima iz RS-a, suludo je uopšte dovoditi u pitanje njihov stav o Buk Bijeloj kojom oni štite i interese Srbije.

Zato ne postoji volja za imenovanje Komisije za koncesije, a novi konkurs po odluci Vijeća ministara raspisuje Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, čiji je stari-novi ministar Košarac.

Najava neke vrste sinergijskog djelovanja sa vlastima iz RS-a o pitanjima koja najčešće razvašćuju državu sada je u fokusu više no ikada, specifično jer ukoliko se na neki način riješi pitanje državne imovine, takvo rješenje će biti teško, ako ne i nemoguće popravljati.

Stoga zabrinjava najava brzog rješavanja pitanja koje je ključno za postavljanje na mjesto koje im pripada, svih aktera u političko-administrativnom sistemu BiH.

Klix.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE