Kojem plinovodu poći: BiH luta između istoka i zapada

Do kraja godine trebao bi biti i završen plinovod Turski tok, a prije nekoliko mjeseci je završen idejni projekt Južne interkonekcije, kojim bi se Bosna i Hercegovina priključila na Jadransko-jonski plinovod. Sve se to događa u trenutku dok BiH nema jasan državni zakonski okvir, te entiteti sami dogovaraju i odučuju koji će plinovod koristiti. Republika Srpska odlučna za Turski tok, sa odvojkom iz Srbije, dok u Federaciji gledaju ka plinovodu iz Hrvatske. Što je od svega toga najizglednije?

Kao i u svemu, BiH je i na plinovodnom raskrižju između istoka i zapada. Turski tok, koji će iz smjera Srbije dovoditi ruski plin, trebao bi biti završen do kraja godine, uvjeravaju iz Srbijagasa, precizirajući da to znači da će moći opskrbiti i BiH.

“Što je najvažnije, i cijena plina će biti slična sadašnjoj ukoliko ne bude bitnih poremećaja cijene nafte“, rekao je Dušan Bajatović, direktor Srbijagasa.

Suštinski, u našoj zemlji nema jedinstvenog dogovora o tome kojem se plinovodu treba priključiti. Turski, to jeste balkanski tok, zagovara Republika Srpska.

Milorad Dodik, član Predsjedništv BiH rekao je 10. januara 2020. kako “Republika Srpska ima dogovor o izgradnji gasovoda od Srbije prema Bijeljini i dalje prema Banjaluci. Da li federalna strana ima namjeru na tom planu, ako imaju, mi smo spremni da to podržimo”.

Nadležni federalni ministar poručuje kako nema ništa protiv toga da se razgovara i o Turskom toku, ali da su u ovom trenutku sporne priključne tačke.

“Nadležnost za međunarodne interkonekcije jeste na Vijeću ministara i Predsjedništvu BiH. Mi kao resorno ministarstvo na entitetskom nivou ćemo biti dio tima koji će pregovarati oko eventuanog priključivanja. Lično nemam problem da se pregovara, međutim u ovom trenuku su problem interkonekcijske tačke primopredaje na tom budućem toku“, kazao je Nemrin Džindić, ministar energetike FBiH.

Druga opcija, za koju se zalažu federalne vlasti, jeste Južna intekonekcija, za šta je prije nekoliko mjeseci urađen idejni projekt. Južna interkonekcija dovodila bi plin iz Hrvatske, na pravcu Zagvozd (Hr) – Posušje (BiH) – Novi Travnik sa odvojkom za Mostar. Ovaj projekt podržala je i Europska unija, i dio je investicijskog plana za Zapadni Balkan.

“U okviru Inicijative 5, a slijedeći EU politike za čistu energiju koja podrazumijeva prestanak korištenje uglja, u planu je realizacija projekta gasovoda Južna interkonekcija BiH i Hrvatska. Taj projekt je u funkciji povezivanja transportnih sistema BiH i Hrvatske, s ciljem obezbjeđenja sigurnog i pouzdanog snabdijevanja prirodnim gasom i u konačnici integracije sa transportnim mrežama zapadne Evrope“, saopćeno je iz BH Gasa.

U BH Gasu ističu kako je sve spremno za formiranje zajedničke IAP Kompanije, koju bi osim BH Gasa činile i Plinacro, Montenego Bonus i Albgaz. To je preduvjet za dobivanje EU sredstava. Pojedini stručnjaci se, stoga pitaju, je li pametno kontrirati Briselu i priključiti se Turskom toku?

“Da li je to potreban projekat, da li je ekonomski isplativ i da li bi to bila konkurencija opciji, s obzirom da se radi o istom isporučiocu, samo su dvije različite trase. Da li je to izvjestan scenarij zbog Europske unije i Europske energetske zajednice?“, naveo je Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku.

Jedini izvor plina za BiH sada je ruski plinovod, koji dovodi ovaj energent preko Ukrajine. Zbog političke nestabilnosti na tom prostoru, ta je opskrba često bila opstruirana, pa i cijela Europa traži druge alternative.

Zbog nepostojanja državnog energetskog okvira, BiH luta između istoka i zapada.

N1