Koliki bi trebao biti minimalac u 2027. godini? Sindikati imaju konkretan prijedlog

Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine najavljuje da će predložiti povećanje najniže plate, prema kojem bi radnici s osnovnom školom trebali imati minimalac od 1.500 KM, dok bi zaposlenima s fakultetskom diplomom pripadalo 1.900 KM.

Poslodavci u oba bh. entiteta ne protive se povećanju plata, ali smatraju da ono mora biti usklađeno s inflacijom i privrednim rastom.

Najniža neto plata u Federaciji BiH trenutno iznosi 1.027 KM za sve zaposlene, bez obzira na stručnu spremu. U Republici Srpskoj minimalna plata zavisi od nivoa obrazovanja, pa tako za nekvalifikovane radnike iznosi 1.000 KM, za radnike sa završenom trogodišnjom srednjom školom 1.050 KM, a sa četverogodišnjom 1.100 KM.

Radnici s višom stručnom spremom u RS-u imaju minimalnu platu od 1.350 KM, dok je za one s visokom stručnom spremom propisano 1.450 KM.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović smatra da su trenutni iznosi nedovoljni te najavljuje prijedlog novog modela.

“Ako bi minimalna plata bila 1.500 maraka, onda bi to bilo potpuno nešto drugačije. To je za osnovnu školu. Za srednju bi bila 1.700, za višu 1.800, za visoku 1.900 i tako dalje. To je nešto što će Sindikat i predlagati da se riješi na takav način”, izjavio je Kurtović.

Predsjednik Saveza sindikata RS-a Goran Stanković smatra da povećanje treba biti još značajnije, uz cilj da što veći broj radnika prima platu od 2.000 KM.

“Pričamo kako da dođemo do ove plate da maltene većina radnika prima ovu platu od dvije hiljade maraka, a ne da pričamo o nekih 15 posto povećanja plata”, rekao je Stanković za BHRT.

Podsjetio je da je od naredne godine planirano povećanje plata i penzija od 7,5 do osam posto, zbog čega, prema njegovom mišljenju, rast plata mora biti znatno veći.

S druge strane, poslodavci smatraju da prijedlozi sindikata nisu usklađeni s trenutnim mogućnostima privrede.

Direktor Unije poslodavaca RS-a Saša Aćić navodi da bi se novi iznos minimalne plate trebao određivati na osnovu očekivane inflacije i rasta bruto domaćeg proizvoda.

“I to je u suštini nekoliko procenata povećanja, kao što to rade sve zemlje u Evropi”, istakao je Aćić.

Koliko je pitanje plata važno pokazuje i podatak da minimalna plata pokriva tek nešto više od trećine sindikalne potrošačke korpe za četveročlanu porodicu. Ni radnici s visokom stručnom spremom ne mogu pokriti ni polovinu tih troškova.

Za podmirivanje osnovnih potreba jedne porodice potrebne su najmanje tri minimalne plate. Prosječna plata u Republici Srpskoj pokriva nešto više od polovine potrošačke korpe, koja je u tom entitetu nešto jeftinija, dok u Federaciji BiH ne pokriva ni polovinu.

Ekonomisti smatraju da je povećanje plata neophodno, ali upozoravaju da se teret ne može prebaciti isključivo na poslodavce.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ističe da bi smanjenje doprinosa moglo omogućiti značajniji rast primanja radnika.

“Kada bi doprinosi za fondove, penzione i zdravstvene, bili 50 posto za sve, plate bi značajno bile povećane”, kazao je Pavlović.

Slično mišljenje ima i ekonomski analitičar Igor Gavran, koji smatra da je potrebna fiskalna reforma kojom bi se omogućile veće plate uz manje opterećenje poslodavaca.

“Ali sve to mora biti praćeno i antiinflatornim mjerama, mjerama koje će omogućiti niže cijene, niže troškove života i onda samim tim dolazimo do jednog balansa”, poručio je Gavran.

Iznos minimalne plate za 2027. godinu još nije dogovoren. Problem radnika, međutim, nije samo visina najniže plate nego i činjenica da ni prosječna primanja ne prate stvarne troškove života.