Portal 072info

KOLIKO BRZO JEDETE, HODATE, DIŠETE: Da li znate da to može uticati na kvalitet vašeg života?


life1Tempo kojim obavljate svakodnevne aktivnosti može uticati na kvalitetu vašeg života.

Primjera radi, jedete li prebrzo, imate gotovo dvostruko veće šanse biti pretili.

Novozelandska studija objavljena u Journal of the American Dietetic Associationu pokazuje da žene između 40 i 50 godina koje jedu najbrže imaju daleko veće šanse biti pretile nego one koje jedu polako.

Ustvari, brzo gutanje hrane sasvim je dovoljno da gotovo udvostruči rizik od pretilosti, pokazala je prethodna japanska studija. Na Univerzitetu Osaka pratili su navike jedenja 3.000 osoba i ustanovili da muškarci koji jedu brzo imaju 84 posto veće šanse biti pretili.

– Jedemo li prebrzo, ne dajemo vremena mehanizmu koji šalje poruke u mozak da smo siti, objašnjava Ian McDonald, profesor metaboličke psihologije na Univerzitetu Nottingham.

‘Živci šalju signale u mozak da se želudac širi. Istovremeno hormon gladi, grelin, koji se proizvodi dok se želudac prazni, prestaje se ispuštati. Od trenutka kad počnete jesti, treba nekih 20 minuta da bi poruka koja suzbija apetit stigla do mozga. Jednostavno rečeno, jedete li prebrzo, vjerovatno ćete se pretrpati hranom. Mnogi ljudi razviju naviku brzog jedenja još kao djeca jer žele pobjeći od stola’, objasnio je profesor.

Prebrzo jedenje povećava i rizik od žgaravice, vjetrova i ukupne nelagode jer tokom brzog jedenja gutamo i velike količine zraka.

Šta učiniti?

Ako žvačete hranu kako bi to trebalo, trebat će vam barem 20 minuta za svaki obrok.

Prebrzo dišete

Zdrave odrasle osobe udahnu od 10 do 14 puta u minuti, no neki udahnu 20 i više puta. Ovo ubrzano disanje dovodi do nedostatka zraka i simptoma kao što su trnci u prstima, oko usana, ubrzano lupanje srca, umor, slaba koncentracija, pa čak i iritabilni sindrom crijeva.

Ovi simptomi ukazuju da dišete na usta, umjesto da duboko udišete kroz nos. Zbog toga dolazi do pada nivoa ugljikovog dioksida u krvi, zbog čega se ne može ispuštati kisik u mišiće i organe, a to opet rezultira grčevima, često baš u crijevima. Ako i mozgu nedostaje dovoljno kisika, može doći do zbunjenosti i vrtoglavice.

Ubrzano disanje je u pravilu loša navika, najčešće je posljedica povišenog stresa, boli u leđima i vratu, emocionalne traume ili operacije. Jedna studija pokazala je da čak 10 posto osoba pati od ovog problema.

Šta učiniti?
Dok se odmarate pazite na broj udisaja. Ako udišete više od 20 puta u minuti, a osjećate i neke druge negativne simptome, posjetite doktora koji će vas poslati na pregled pluća i pregledati krv. Ukoliko ova navika nema korijen u nekom fizičkom poremećaju, vjerojatno se može korigovati uz pomoć psihoterapije.

Presporo hodate

Brzina vašeg hoda, zajedno s drugim zdravstvenim pokazateljima, kao što su pušenje i krvni pritisak, dobar su pokazatelj koliko ćete dugo živjeti.

Analizirajući podatke više od 34.000 odraslih starijih od 65, fiziolozi sa Sveučilišta Pittsburgh ustanovili su da oni koji hodaju oko 70 centimetra u sekundi imaju prosječnu životnu dob. Najduže žive oni koji hodaju metar u sekundi ili brže, posebno ako su stariji od 75 godina.

Šta činiti?
Hodajte jer ćete ojačati mišiće, zglobove i kosti. Potaknut ćete i cirkulaciju, što će povoljno djelovati na srce, pluća i mozak.

Podijelite članak