Koliko dnevno treba uzimati vitamina C i D, selena i cinka, kad uključiti pčelinje proizvode

Dobar imunitet gradi se svaki dan pravilnom prehranom, dovoljnom tjelesnom aktivnošću i kontroliranjem stresa. O pitanju dobrog imuniteta, kako kaže Marin Crnogorac, predsjednik Komore magistara farmacije Federacije BiH, nikada se nije više govorilo kao tokom pandemije COVID-19.

Kako bi ojačali imunitet, većina je pomoć tražila u dodacima prehrani koji po definiciji povećavaju opću otpornost organizma i pomažu u održavanu pravilnih fizioloških funkcija organizma.

No, dodaci prehrani, iako se toga mnogi prethodnih mjeseci nisu pridržavali, trebalo bi uzimati na preporuku ljekara ili farmaceuta.

– S obzirom da nam uskoro dolazi i sezonska gripa, po preporuci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), uz vakcinu protiv COVID-19, treba primiti i vakcinu protiv influence. Uz adekvatnu prehranu, obogaćenu voćem i povrćem i dovoljno fizičke aktivnosti, te određene dodatke prehrani, organizam se može izboriti sa virusima – kaže Crnogorac i dodaje da su svi preparati, koji u sebi sadrže 1,3 beta-glukan, odlični za jačanje imuniteta.

Češće infekcije

Dodaje da je vitamin D jedan od najčešće pominjanih dodataka prehrani od početka pandemije. Radi se o vitaminu čiji se nedostatak povezuje sa češćim infektivnim bolestima organizma.

– Određenu količinu vitamina D mi svakodnevno unosimo, jer se on stvara sam po sebi u našem organizmu, naročito kod onih koji su, zbog prirode posla ili mjesta življenja, više izloženi suncu od drugih. Postoje oni kojima nadomjesna terapija vitaminom D uopće nije potrebna jer ga imaju dovoljno. No, oni koji imaju vrlo malo vitamina D u organizmu, preporučena dnevna doza je do 2.000 internacionalnih jedinica (IJ). U apotekama je zaista veliki broj kapi, sprejeva, pastila, kapsula ovog vitamina i mogu se uzeti bilo koji u određenoj dozi. Ono što je važno napomenuti jeste da se vitamin D može uzimati u kombinaciji sa svim drugim vitaminsko-mineralnim preparatima koji se koriste za imunitet – objašnjava Crnogorac.

Studije su pokazale da visoke doze vitamina C skraćuju trajanje prehlade, ali se, prema mišljenju farmaceuta, ne preporučuje dnevno uzimati više od jednog grama.

– Maksimalna dnevna koncentracija vitamina C, koja nam može trebati, je jedan gram. Međutim, najčešće je dovoljna dnevna količina od 500 ml kada nemamo apsolutno nikakvog unosa kroz voće i povrće. No, postoje određene bolesti kada se vitamin C, ali uz preporuku ljekara, daje u većim količinama – navodi Crnogorac.

Najpopularniji mineral imunološkog sistema, cink, s pravom drži prvo mjesto jer je dio više od 300 enzima u našem organizmu. Utječe na stvaranje i aktivaciju T-limfocita te tako doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sistema.

I selen, element u tragovima, također je važan za naš imunološki sistem, a u organizmu se ugrađuje u više proteina s prvenstveno antioksidativnim i antiupalnim funkcijama. U organizmu čovjeka selena po gramu tkiva najviše ima štitna žlijezda, a važan je i za reproduktivno zdravlje i očuvanje funkcije mozga.

– Za dobar imunitet dnevno je dovoljno uzeti 25 mg cinka, a 100 μg selena. Oba ova minerala vrlo su važni je podižu imunitet organizma i na taj način smanjuju negativno djelovanje virusa. Pogotovo je to vezano za COVID-19 – ističe Crnogorac.

U očuvanju imuniteta i probiotici igraju važnu ulogu i trebali bi ih, kaže Crnogorac, uzimati svi.

– Od onih klasičnih, koje možemo uzeti u trgovinama poput ab kulture i sl. do kapsula u apotekama, izbor je zaista veliki. Najčešće se uzima jedna tableta dnevno, a za djecu tu su otopine. Važno je istaći da probiotike treba uzimati kod svake terapije antibiotika kroz cijeli period, ali i sedam do 15 dana nakon antibiotske terapije. Funkcija probiotika je reguliranje mikroflore u crijevima, odnosno njegov zadatak je da obnovi dobre bakterije u našim crijevima koje antibiotik uništava – kaže Crnogorac.

Količine za djecu

I na kraju, ali ništa manje važni u izgradnji i očuvanju dobrog imuniteta, su i pčelinji proizvodi, prijeva svega, propolis i matična mliječ. Propolis je aromatična smola koju skupljaju pčele iz dijelova biljke, a potom u nju ugrađuju enzime iz sline i smolaste tvari. Sastav mu je vrlo kompleksan, a glavni elementi odgovorni za biološku aktivnost su flavonoidi kojima se pripisuju mnoga terapijska djelovanja kao što su antioksidativno, antibakterijsko, antivirusno, antiupalno, antitumorsko.

S druge strane, matičnu mliječ proizvode mlade pčele radilice, a karakteristična u njenom sastavu je 10-HDA, nezasićena masna kiselina kojoj se pripisuju antitumorska i antibiotska aktivnost te jačanje imunološkog sistema.

– Propolis i matičnu mliječ treba uključiti u slučaju da se ništa od prethodno pobrojanih prozvoda na bazi beta-glukana, ne uzima. Ukoliko osoba uzima preparate na bazi beta-glukana, onda nema nikakve potrebe za pčelinjim proizvodima. I obrnuto, naravno, iz razloga što treba imati mjeru i u uzimanju proizvoda za imunitet. Istakao bih na kraju da je važno ove proizvode uzimati duži vremenski period kako bi to ostavilo traga na imunitetu, odnosno kako bi oslabljeni imunitet ojačao – naveo je Crnogorac.

Naglasio je da sve pobrojane preparate mogu uzimati i djeca.

– Sva djeca starija od 12 godina u medicini se uzimaju kao odrasle osobe. Djeci do 12 godina prilagođene su doze za beta-glukane u obliku sirupa, a postoje i probiotici za taj uzrast. Pedijatar je taj koji će, ako je djetetu potreban takav preparat, odlučiti u kojoj će ga količini uzimati i kako – istakao je Crnogorac.