Koliko državu košta odlazak jednog obrazovanog građanina i šta to znači za ekonomiju BiH?

Visoki troškovi obrazovanja građana koji napuštaju zemlju stvaraju dodatne gubitke za državu.

Odlazak stanovništva, naročito mladih i kvalificiranih kadrova, otežava privredni rast i razvoj, jer Bosna i Hercegovina gubi ljudski kapital u čije je obrazovanje kroz svoj obrazovni sistem uložila značajna sredstva, piše Buka.

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, zemlja je od 2017. do 2021. godine bilježila kontinuirano rastući negativni prirodni priraštaj. Pojedina istraživanja ukazuju na to da se, nakon korekcije prosječnog godišnjeg odliva stanovništva od 36.800 osoba za broj onih koji se prosječno godišnje vraćaju u Bosnu i Hercegovinu (oko 18.600 osoba), dolazi do procjene neto godišnjeg odliva od približno 18.200 stanovnika.

Ipak, stvarni broj ljudi koji su napustili Bosnu i Hercegovinu nije moguće precizno utvrditi, jer ne postoji zakonska obaveza prijavljivanja odlaska iz zemlje, niti se takvi podaci sistematski prikupljaju.

Posljednjih godina sve su izraženiji procesi odlaska mladih, visokoobrazovanih i perspektivnih ljudi, u čije je školovanje i stručno osposobljavanje Bosna i Hercegovina uložila milione konvertibilnih maraka.

Visoki troškovi obrazovanja građana koji napuštaju zemlju stvaraju dodatne gubitke za državu. Ulaganje u obrazovanje jednog pojedinca, od osnovnog preko srednjeg do visokog obrazovanja, izuzetno je značajno, a ta sredstva se često ne vraćaju društvu kroz rad, poreze i doprinose zbog emigracije.

Mnogi nisu u potpunosti svjesni stvarnih ekonomskih posljedica odlaska visokoobrazovanih kadrova iz Bosne i Hercegovine. Ovi gubici ne odnose se samo na direktne troškove obrazovanja već i na dugoročni ekonomski potencijal koji država gubi odlaskom svakog kvalificiranog građanina.

„Procjenjuje se da su troškovi školovanja jednog državljanina Bosne i Hercegovine, kumulativno posmatrano, iznosili oko 25.000 KM za osnovno obrazovanje, 40.000 KM za srednje obrazovanje i približno 58.000 KM za završene akademske studije. Prosječni troškovi završenih postdiplomskih, odnosno doktorskih studija u Bosni i Hercegovini iznose oko 80.000 KM, što jasno ukazuje na ogromne gubitke koje odlazak obrazovanih kadrova uzrokuje ekonomiji Bosne i Hercegovine i njenom bruto domaćem proizvodu“, navodi se u dokumentu.

Kao glavni razlog za odlazak, mladi ističu potragu za boljim životnim uslovima, sigurnijim zaposlenjem i većim mogućnostima za profesionalno napredovanje, zbog čega se Bosna i Hercegovina svrstava među zemlje s najizraženijim „odlivom mozgova“. Ovakva situacija stvara ozbiljan pritisak na demografsku i ekonomsku budućnost zemlje, jer odlazak mladih i stručnih kadrova smanjuje raspoloživu radnu snagu i inovacijski potencijal države.

Kada je riječ o emigraciji iz Bosne i Hercegovine na godišnjem nivou, jedini službeni podaci koji se mogu koristiti kao pokazatelj broja iseljenih osoba jesu podaci Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) o broju osoba koje su odjavile prebivalište radi trajnog iseljenja u druge države.

Prema podacima ove agencije, tokom 2024. godine ukupno 2.391 osoba zvanično je odjavila prebivalište radi iseljenja u inostranstvo.

Najveći broj odjava zabilježen je za Austriju, i to 623 osobe, zatim Hrvatsku sa 615, Sloveniju sa 421 i Srbiju sa 334 osobe. U Njemačku je odselila 271 osoba, dok je za Crnu Goru evidentirano 67 odjava. Za Nizozemsku je registrovano 19 odjava, dok je za ostale zemlje ukupno odjavljena 41 osoba, navodi se u Migracionom profilu Bosne i Hercegovine za 2024. godinu.

Međutim, ovi podaci predstavljaju samo administrativni pokazatelj stvarnog obima iseljavanja i ne obuhvataju pretpostavljeni značajan broj građana koji napuštaju zemlju bez formalne odjave prebivališta. Na osnovu međunarodnih popisa stanovništva i evidencija država prijema jasno je da se broj osoba porijeklom iz Bosne i Hercegovine, uključujući one rođene u BiH, ali i njihove potomke, mjeri stotinama hiljada širom svijeta.