Screenshot 3 89
AUTOR: H.D.
DATUM: ruj 28, 2021 @ 15:40
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
FIXGEHALT

Dugogodišnji problem neplaćanja potopljenog zemljišta za Buško jezero, koje koristi Republika Hrvatska za proizvodnju elektične energije, Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH je odlučio konačno ispraviti izmjenom zakona i uvećati prihode za pet miliona KM.

Prijedlog o dopuni Zakona za izdvajanje i usmjeravanje dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacionih objekata FBiH zastupnici su jednoglasno usvojili sa 74 glasa, ali to je samo jedan korak na putu do djelomičnog ispravljanja nepravde koju Hrvatska nanosi našoj zemlji ubirući basnoslovne prihode od kojih za BiH izdvaja samo mizeriju.

Inicijativu o promjeni naknade za korištenje Buškog jezera kroz izmjenu i dopunu zakona u Parlamentu FBiH pokrenuli su zastupnici Petar Galić i Ante Baković, koji su izbačeni iz HDZ-a BiH jer su se opirali stavovima te stranke, za koju se smatra da je kao vladajuća na tom području najodgovornija što resurse naše zemlje bez adekvatnog obeštećenja koristi Hrvatska.

Dugogodišnja nepravda

Galić je za Klix.ba objasnio kako se dopunom Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata samo dopunjuje članak 3. zakona i predviđa zagarantirano plaćanje potopljene površine, što se tiče samo Buškog jezera.

Dosadašnjim zakonima, kako je kazao, samo su propisana izdvajanja opštinama, koja su isključivo vezana za količinu proizvedene električne energije ili iskorištene vode, a najvažniji faktor, potopljeno zemljište, se uopšte ne vrednuje.

“Smatramo kako je postojeća nadoknada za iskorištavanje Buškog jezera, koju plaća HEP Republike Hrvatske, nedovoljna i zanemariva u odnosu na 5.600 hektara potopljene površine obradivog polja te bi se vrednovanjem potopljene površine bar donekle kompenzirala nemogućnost njegovog korištenja u poljoprivredne i druge svrhe. Usvajanjem ove izmjene zakona prvenstveno će se omogućiti plaćanje pravednije nadoknade prema gradu Livnu i opštini Tomislavgrad od Hrvatske elektroprivrede kao vlasnika ovih objekata, a ujedno svim jedinicama lokalne samouprave u Federaciji BiH na čijim prostorima su izgrađeni hidroakumulacioni objekti osigurava se minimalan iznos nadoknade”, objasnio je zastupnik u Parlamentu FBiH.

Za BiH pet miliona više

Do sada je HEP plaćao po proizvedenom kilovat-satu, a kako objašnjava Galić, budući da je HE Orlovac vršnog karaktera, i radi samo kad je najveća potreba za energijom, voda se koristi samo kad njima odgovara.

“Ovom dopunom zakona sa sadašnjih oko 3,5 miliona KM, koliko dobiju općine Livno i Tomislavgrad, minimalna naknada se podiže na 8,5 miliona KM, jer smo predvidjeli da se u tom slučaju vrednuje potopljena površina od 1.500 KM po hektaru, a Buško jezero je površine 5.670 hektara. Naknada se plaća samo za korištenje vode na HE Orlovac, dok na našoj vodi još rade tri hidrocentrale HE Đale, HE Kraljevac i HE Zakučac, od čega nemamo nikakav prihod. Ako pogledamo samo Orlovac, njihov prosjek proizvodnje je oko 360.000 MWh, što znači da HEP samo tu uprihoduje oko 50 miliona KM”, pojašnjava Galić za Klix.ba.

Zbog toga smatra da za ovu izmjenu postoji interes svih građana Federacije Bosne i Hercegovine, posebno onih dijelova u čijim opštinama su hidroakumulacioni energetski objekti.

“Ovo je isključivi interes lokalnih zajednica Livna i Tomislavgrada i konačno ispravljanje višegodišnje nepravde za korištenje vode iz Buškog jezera. Sve ostalo bi bila politička neozbiljnost i rad za nečiji drugi interes”, zaključio je Galić u razgovoru za naš portal, zadovoljan činjenicom da je ovaj prijedlog izmjene zakona usvojen u Parlamentu FBiH.

Međutim, upitno je kad će zakon stupiti na snagu, s obzirom na to da ga treba usvojiti i Dom naroda FBiH, a pitanje je kakvi će glasovi biti i koliko će glatko na tom nivou proći.

Sudski spor i presedan

Podsjetimo, Odluku o davanju u koncesiju HEP-u (Hrvatska elektroprivreda) voda Duvanjskog i Livanjskog polja, na osnovu koje HEP koristi Buško jezero, donio je Sabor Republike Hrvatske dana 22. maja 1998. godine.

Koncesija je izdata za period od 33 godine od datuma stupanja na snagu ove odluke, a nedugo nakon tog datuma HEP tuži grad Livno tražeći “isključivo pravo vlasništva nad parcelama” polja koje je potopljeno.

Sudskom presudom od 15. septembra 1999. godine Sud u Livnu presuđuje u njihovu korist, na štetu Livna, te HEP postaje korisnik/vlasnik velikih površina u Livanjskom polju.

Opozicija smatra kako bi ovakva presuda u svakoj pravnoj državi bila poništena, dok se Općina Livno nije ni žalila. A kako je u to vrijeme ministrica pravosuđa u ovom kantonu bila visoka dužnosnica HDZ-a BiH Borjana Krišto, za ovu nepravdu prema BiH krivicu adresiraju na HDZ BiH.

Da je pričinjena ogromna šteta po BiH i da se nepravda ne može više nijemo promatrati smatra Gradski odbor HRS-a u Livnu, koji je podnio inicijativu izmjene i dopune odluke o visini komunalnih naknada. Inicijativa je po uzoru na općinu Prozor – Rama, koja je na sudu dobila spor protiv elektroprivreda BiH i HZHB i postala najbogatija općina u zemlji po broju stanovnika. To bi Livnu budžet povećalo za tri miliona KM, a Odluka će se naći na narednoj sjednici Gradskog vijeća u Livnu.

LIDER