Portal 072info

Koliko je čist naš zrak: Šta je to što udišu građani BiH?

Tokom vikenda i u ponedjeljak meteorološka situacija u većem dijelu Bosne i Hercegovine pogodovala je akumuliranju zagađujućih materija u nižim slojevima atmosfere.

Danas je situacija malo bolja, a definitivno poboljšanje se očekuje do kraja sedmice. 

“Na osnovu izmjerenih vrijednosti u gradovima FBiH vrijednosti su prekoračene na više mjesta većini gradova što znači da udišemo taj neki zagađeni zrak druge do treće kategorije. U Sarajevu je monitoring kvalitete zraka na dosta niskom nivou tako da nemamo dovoljno podataka o koncentracijama sumpordioksida”, kaže za portal Radiosarajevo.ba Enis Omerčić, Viši stručni saradnik u Odjelu sektora životne okoline u Hidrometeorološkom zavodu FBiH.

Međutim, dvije stanice sa kojih se vrši mjerenje, pokazuje kako su one sada okviru nekih normalnih vrijednosti, iako je u glavnom gradu BiH dosta visoka koncentracija prašine. 

“Slično je i u Zenici, tu je i količina sumpordioksida jako visoka. Do kraja sedmice možemo očekivati još bolje uvjete, jer sada svemu pogoduju temperaturni iznosi i magle koje se zadržavaju veći dio dana. To svepogoduje akumulaciji zagađujućih materija u zraku”, dodaje Omerčić. 

Svake godine isto

Zrak je sam po sebi primjesa i smjesa gasova koje nazivamo zagađujućim materijama.

“Tu je sumpordioksid čiji su izvor između ostalog i ložišta, azotni oksidi čiji je izvor saobraćaj te velike količine prašine. Recimo, u Zenici će prašina biti ‘bogata’ nekim teškim metalima nego u drugim gradovima, no zato su potrebne skupe analize kako bismo mogli reći tačno šta mi to udišemo s tom prašinom. Međutim, treba podvući da to nije ništa novo jer nam se svake godine isto dešava”, pojašnjava Omerčić.

To će se stalno dešavati, tim više što aktivnosti koje vlade Kantona i FBiH rade su nikakve po pitanju prevencije i sprečavanju izvora zagađenja.

“Mora se raditi na poboljšanju prvo životnih standarda građana kako bismo se nakon toga mogli posvetiti sredini, npr. kupiti goriva koja nisu izvori zagađenja, mijenjati vozni park koji glasi kao jedan od najlošijih u Evropi, mora se poraditi na aktivnostima koje će umanjiti količine zagađujućih materija iz industrijskih izvora kao što su željezare, cementare… Dosta njih je i poduzelo aktivnosti kako bi se smanjilo zagađenje, ali je to sve još uvijek sporo i slabo”, zaključuje Omerčić.

Radiosarajevo.ba

Podijelite članak