Koliko je realno vraćanje vojnog roka u BiH

Ministar odbrane Srbije Aleksandra Vulina najavio je da će ove godine 600 muškaraca dobiti pozive za vojnu obuku. Da li je realan sličan scenarij i u Bosni i Hercegovini, upitali smo nadležne, ali o tome se još ozbiljno ne razmišlja. Stručnjaci iz ove oblasti kažu da bi obuke bile potrebne, ali osnovne, kako bi građani mogli adekvatno reagovati u kriznim situacijama, poput elementarnih nepogoda.

Da li su za ponovno uvođenje vojnog roka ili predvojničke obuke, muškarci u Sarajevu odgovaraju:

 – Ja sam za vojni rok i radi nas omladine da se stekne vojni režim, da steknemo neke radne navike, jer vojska je jedno, a ovaj život je drugo.

 – Apsolutno. To je broj jedan što nam trenutno treba. Pogledajte više muškarci liče na žene nego obratno. I sad su žene jače nego muškarci i sposobnije.

 – Sklanjanje djece s ulice. Da nauče da žive, da je bolji život, da se sklone od droga, da se sklone od lošeg života da se nauče higijeni. Da se nauče osnovnim moralnim i ljudskim vrijednostima, da nauče da slušaju starije.

No, u Ministarstvu odbrane Bosne i Hercegovine kaž da nije izgledno i realno očekivati uvođenje ni vojnog roka niti neke dodatne obavezne obuke. Naime, i postojeći rezervni sastavi su do danas nepopunjeni. Ogroman je deficit mladih koji su spremni biti dijelom vojnog režima. Iako Ministarstvo nudi mogućnosti da se i nakon srednje škole prijave, te u sklopu vojske završavaju fakultete, napreduju u karijeri. Stoga, potrebno je, kaže zamjenik ministrice odbrane Sead Jusić, poraditi na poboljšanju uslova aktuelnim vojnicima i privući što više mladih da za svoj budući put odaberu Oružane snage.

“Sve manje se ljudi javlja na ove konkurse bez obzira na ono što se čini u pogledu statusa mladih vojnika. Mnogo je šta popravljeno, i u smislu primanja, i rješavali smo pitanje ono što je gorući bio problem recimo toplog obroka što su nepravedno bili zakinuti nizom pravilnika. Ministarstvo je nastojalo poboljšati tu situaciju no i dalje je to ne samo u nacionalnoj strukturi već i u općenitoj i regionalnoj problem u pogledu popune”, ističe Jusić.

Stoga Jusić navodi, možda u nekom narednom periodu Ministarstvo i država generalno budu primorane radi očuvanja i konkurentnosti Oružanih snaga, pribjeći potezima poput najavljenih u Srbiji. Regrutacije. Obuke. Vojni analitičar Berko Zečević je stava kako mlade treba naučiti na potpuno drugačiji način od onoga kako to politika zagovara, kako da znaju odgovoriti na krizne situacije, da bi zaštitili sebe, porodice, imovinu do trenutka dok država ne reaguje.

“Po meni trebalo bi formirati takav ciklus obuke mladih ljudi kroz srednje škole i fakultete da ljudi budu sposobni da odgovore na elementarne nepogode koje mogu biti izazvane nepredviđenim događajima ili nekim kriznim situacijama ne ratnim, koje zahtijevaju nekada upotrebu oružja. Mi imamo mlade ljude ekstremno sposobne za određene specijalnosti, upotreba bespilotne letjelice, komunikacijski sistem, zaštita od krvarenja povreda i slično, sposobnost da se premoste električni kablovi”, kaže ovaj vojni analitičar.

I na takvim obukama treba insistirati, nastavlja Zečević. Oružje koristiti u izvanrednim situacijama, poštujući Ženevske konvencije. No, politika na vojni rok i obuke gleda drugačije. Svojevremeno je kao član Predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović kazao da je to potrebno za “ne daj Bože”. Srbija to radi, zbog kako navode, prijetnji miru.

“Ove godine predviđeno je 600 ljudi koji će se obučavati na ovaj način. To su muškarci stariji od 30 godina, žene se ne pozivaju, koji nisu služili vojsku ili su služili civilno. Dakle bez oružja na ovaj način će se upoznati sa svim ovim vidovima kako braniti svoju zemlju”, otkriva Aleksandar Vulin, ministar odbrane Srbije.

Za ovakve aktivnosti u Bosni i Hercegovini još nema interesa nadležnih, niti Ministarstvo odbrane ima novca. Želja im je da umjesto što ulažu u održavanje brojnih praznih prostora koje posjeduju, poboljšaju statuse aktuelnih vojnika. A aktuelni članovi Predsjedništva Džaferović i Komšić, na ovu temu danas nisu odgovorali.

N1