Koliko koronavirus dugo preživljava na cipelama, asfaltu, čeliku i drugim površinama?

Koliko koronavirus dugo preživljava na cipelama, asfaltu, čeliku i drugim površinama?

Pitanje koje se često postavlja ovih dana jeste koliko se koronavirus može zadržati na površinama i koliko je to zapravo opasno. Na društvenim mrežama česti su savjeti kako bi se u toku sezone koronavirusa trebao nositi samo jedan par cipela, te da ih uvijek ostavljate izvan ulaznih vrata jer virus na asfaltu može preživjeti čak devet dana.

Ove navode potvrdio je i virolog s državnog univerziteta u Milanu Fabrizio Pregliasco.

“Istina je da virus može preživjeti nekoliko dana, ali ponavljamo sa zanemarivim virusnim opterećenjem. Prljavština, stvarajući biofilm, djeluje kao zaštitna barijera virusima i bakterijama: mast od prljavštine, dakle i ona koju nalazimo na ulici, stvara idealno okruženje za viruse, uključujući Sars-Cov2. Ali da budemo precizni vrlo je malo vjerovatno da ćete se zaraziti tako što su kapljice nekoga ko je kašljao ili kihao na ulici, završile na vašim cipelama, a zatim ste rukama dodirnule đon cipele, te rukama dodirnuli nos ili usta. Moramo biti realni. Lakše je da se takva situacija dogodi ako dohvatite ručke, držače u podzemnim željeznicama, dugmad u liftovima. Zbog toga je toliko važno da održavate higijenu ruku i čistite prostorije, jer samo dobra higijena neutralizira viruse”, kazao je Pregliasco.

Šef zaraznih bolesti instituta “Superiore di Sanità” Giovanni Rezza kazao je da je glavnu put infekcije putem disanja a ne neočišćene površine.

U supermarketu

Mnogi se još uvijek pitaju šta učiniti s predmetima koje kupuju u supermarketu. Moraju li sve dezinficirati? Ako kupuju vrećicu šunke, moraju li je oprati da se ne bi zarazli? Pregliasco objašnjava da virus možete prenijeti jedino da se neko dobro nakašljao u vrećicu, a vi stavili neoprane ruke u usta. Zbog toga smatra da nije potrebno dezinficirati plastičnu vrećicu.

Odjeća

Šta je s odjećom? I ovdje, dodaje virolog, pretjerujemo sa strahovima.

“Ako se zaista želite osjećati sigurno, jaknu možete izlagati vani, ali to mi se čini nepotrebnim oprezom. Najbitnije je da kada ste vani, da se držite od ljudi makar metar dalje”, kazao je.

Čak je i predsjednik instituta “Superiore di Sanità”, Silvio Brusaferro govorio o temi površina tvrdeći da je “mogućnost da se koronavirus prenosi putem predmeta, uključujući pakiranu hranu, mogućnost koju ne možemo isključiti, ali je vrlo malo vjerovatno”. Podaci, objasnio je, “pokazuju kako virus može preživjeti nekoliko sati do nekoliko dana, i to na površinama koji nisu često izložene čišćenju, dezinfekciji”.

Studija koja je objavljena prije nekog vremena pokazala je potencijalno preživljavanje virusa na čak devet dana, ali s potpuno zanemarivim virusnim opterećenjem.

Također i eksperiment koji su u laboratoriju proveli istraživači Nacionalnog instituta za zdravlje potvrdio je da virus može preživjeti na različitim vrstama površina. Konkretno, analizirali su ih četiri: bakar, karton, nehrđajući čelik i plastiku i provjerili koliko se zarazna sposobnost virusa mijenja tokom nekoliko sati na sobnoj temperaturi. Novi koronavirus ne voli bakar (na kojem prepolovi svoj infektivni kapacitet za manje od dva sata i nestane nakon četiri) i karton (kojem prepolovi svoj infektivni kapacitet za 5 sati, a nestane za 24).

Duža postojanost je na druge dvije površine. Na nehrđajućem čeliku nivo zaraze se prepolovi tek nakon 6 sati, dok je potrebno oko 7 sati da se prepolovi na plastici.

Za potpuno uklanjanje infektivnosti za čelik je potrebno 48 sati i 72 sati za plastiku. Stoga je potvrđeno da se rizik smanjuje s prolaskom sati, ali da nestaje tek nakon nekoliko dana. Da bismo se zaštitili, važna je društvena izolacija, higijena ruku i još jednom ne dirajte lice rukama (i ne dopustite da vas dira).

Klix.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE