Koliko naše tijelo može izdržati bez vode, hrane, na vrućini ili visini…

Izdržljivost se na ekstremne uslove poveća treningom, ali generalno možemo biti 3 nedjelje bez hrane, 3 dana bez vode i 3 minute bez vazduha. Otkrijte i druge granice.

Granice uvijek postoje

Granice ljudske izdržljivosti možda nisu ograničene duhom, ali tijelom svakako jesu. Nauka je kroz brojne studije, ali i konkretne primjere kroz historiju, izračunala one opšte – koje se vode kao pravilo. Iako, postoje određena odstupanja i individualne razlike, obzirom da se određene vrste izdržljivosti mogu i istrenirati. Tako uz jednu dozu opasnosti za zdravlje pojedinci mogu postupno pomaknuti granice.

Vrućina

Većina ljudi će iskusiti hipertermiju, tj. pregrijavanje već nakon 10 minuta ekstremne vlage i topline od nekih 60 Celzijusa. Ipak, to nije ljudska granica izdržljivosti, a naučnici smatraju kako je tek temperatura od 140 Celzijusa i više od toga recept za sigurnu smrt unutar nekoliko sekundi, dok vatrogasci pod punom zaštitnom opremom mogu izdržati temperaturu od oko 95 stepeni.

Hladnoća

Preživljavanje pri uslovima ekstremne hladnoće više je povezano sa temperaturom koju naše tijelo uspije zadržati – odnosno kretanjem i zaštitnom odjećom, nego sa samom temperaturom vazduh. Pothlađivanje tijela započinje sa tjelesnom temperaturom od 35 Celzijusa, a gubitak svijesti sa onom nižom od 27 stepeni. Računa se da je pad ispod 22 stepena smrtonosan. Takođe, dokazano je da hipotermija nastaje nakon pola sata provedenih u vodi sa temperaturom od četiri Celzijusa.

Ubrzanje

Grudni koš štiti naše srce od tvrdog udarca, ali i pomicanja uzrokovanih kretanjem. Prema NASA-inim stručnjacima, ipak postoji granica ubrzanja koje naše tijelo može podnijeti. Ona kod bočnog kretanja iznosi 14 G (pri čemu je 1 G sila normalne gravitacije na Zemljinom tlu) gdje bi se pri toj brzini organi odvojili jedan od drugoga. Kod kretanja naglavačke, može se izdržati sila od maksimalnih 8 G, dok uspravno kretanje naprijed ili nazad tijelo može izdržati do brzine od oko 40-ak G, pišeHuffington Post.

Tjelesna temperatura

Pri pojavi bolesti, dolazi do reakcije imunog sistema i povećanja tjelesne temperature. Pri dostizanju one od 43 stepena Celzijusa dolazi do oštećenja mozga, dok 44 Celzijusa donosi sigurnu smrt. Razlog za to je što povećanje temperature rezultira raspadom proteina u tijelu te posljedično “zakuvavanjem” organa.

Zračenje

Radijacija predstavlja dugoročnu prijetnju jer kroz vrijeme uzrokuje mutacije DNK, što u većini slučajeva dovodi do nastanka raka. Međutim, koliko nas zračenja može trenutno ubiti? Nuklerani inženjer Peter Caracapp tvrdi da je ta granica između 5 i 6 SI (Sieverta), što će izazvati destabilizaciju ćelija i smrt. Za poređenja, radnici u Fukushime su tokom nuklearne katastrofe ozračeni između 0,4 do 1 SI u satu.

Visina

Ljudi će se onesvijestiti ako atmosferski pritisak padne ispod 57 posto, što je ekvivalent nadmorskoj visini od oko 4572 metra. Ipak, boravak na većim visinama neće ubiti one pripremljene – planinari i penjači postupno prilagođavaju svoje tijelo na visinu i pad nivoa kisika. Međutim ni oni, pa čak ni opremljeni sa bocama kisika, ne bi mogli dugo preživjeti na visini iznad 7925 metara.

Glad

Iako se za opšte pravilo uzima kako će čovjek umrijeti već nakon tri sedmice bez hrane, brojni primjeri ekstremnog preživljavanja pomiču granice. Na njih u velikoj mjeri utiče i tjelesna težina prije gladovanja, pa što je veća težina – tijelo duže može crpiti rezerve hranjivih materija. Ipak, nakon 45 dana gladovanja preko 90 posto ljudi izgubiće 30 posto tjelesne težine, a ta velika promjena najčešće izaziva pojavu smrtonosnih bolesti.

Dehidracija

Preko 80 posto ljudi došlo bi u stanje ozbiljne dehidracije i potencijalne smrti već nakon tri dana, dok nakon sedam dana bez kapi tečnosti dolazi do situacije koja je fatalna za sva ljudska bića.

Bez vazduha

Većina ljudi može izdržati oko dvije minute bez vazduha, a nakon toga se javlja nesvjestica, pa ako i dalje nema vazduha – smrt. Ipak, raznim vježbama meditacije, disanja i povećanja kapaciteta pluća ta se granica može pomaknuti – pa postoje ronioci koji su bez kisika u kontrolisanim uslovima uspjeli izdržati i 17 minuta.