Koliko posto bh. emigranata i iz kojih razloga se planira vratiti u BiH?

Studija “Mapiranje dijaspore iz Bosne i Hercegovine” je rezultat istraživanja koje je proveo međunarodni i interdisciplinarni tim istraživača, uključujući dr. Hariza Halilovića, dr. Jasmina Hasića, dr. Dženetu Karabegović, dr. Ajlinu Karamehić-Muratović i dr. Nermina Oruča, u koordinaciji sa Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) Misijom u BiH i Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice (MLJPI) Bosne i Hercegovine, u okviru projekta “Uvrštavanje koncepta migracija i razvoja u relevantne politike, planove i aktivnosti u Bosni i Hercegovini (BiH): Dijaspora za razvoj (D4D)”. Projekat ima za cilj jačanje uloge dijaspore iz BiH u razvojnim procesima u BiH.​​

Namjera da se ostane u zemlji prijema i da se ne vrati trajno u BiH 

Na ovo pitanje odgovorio je mali broj ispitanika (446 osoba) kada se uzme u obzir ukupan broj ispitanika. Među onima koji su odgovorili, 46% njih su rekli da su odlučni da ostanu u zemlji prijema, iako u određenim okolnostima možda promijene mišljenje. To su potvrdili i odgovori na naredno pitanje, na koje je većina odgovorila da ne znaju ili im je teško odgovoriti da li bi se za stalno vratili u BiH. To je suprotno od samo 16% ispitanika koji su rekli da nemaju namjeru vratiti se u BiH za stalno.

Kako rezultati odgovora u nastavku pokazuju, pripadnici dijaspore iz BiH uzimaju u obzir svoju porodicu kada donose ovakvu odluku. To je vjerovatno razlog za visok postotak osoba koje su rekle da se dvoume ili još razmatraju odluku da li da se vrate ili ne vrate u BiH za stalno.

Plan povratka u BiH za stalno Od 519 ispitanika koji su odgovorili na pitanje da li se namjeravaju vratiti u BiH za stalno, većina (58%) njih su rekli da nisu sigurni ili da je teško reći, ukazujući na to da nemaju planove za povratak sada ili u bliskoj budućnosti. Mnogi ispitanici (17%) smatraju da će se možda vratiti kada se penzionišu, ali gotovo isti broj ispitanika (16%) su rekli da se ne planiraju ikada vratiti. Samo mali procenat (9%) njih su rekli da se namjeravaju vratiti da rade ili žive u BiH.

Vrijeme povratka u BiH za stalno Od 430 ispitanika koji su odgovorili na pitanje kada se planiraju vratiti u BiH za stalno, najveći dio njih (73%) su rekli da nisu sigurni, a samo mali broj njih su dali definitivan vremenski okvir. Čak i kod onih koji su dali tačan vremenski okvir to je bio dugoročni plan (npr. za 5 ili više godina), prije nego kratkoročni (npr. u roku 6 mjeseci).

Stoga, iako je teško napraviti bilo kakvu pretpostavku o namjeri dijaspore da se trajno vrati u BiH budući da većina ispitanika nije sigurna kada se namjeravaju vratiti, jasno je da većina njih ne planira povratak u skorije vrijeme. Ovaj nalaz potvrđuje definicije dijaspore kada je u pitanju „zamišljeni povratak“, ili poticajni i nepoticajni (push-pull) faktori tipični za mnoge izbjeglice i migrante.

Mjesto u BiH gdje bi se ispitanici možda trajno vratili 

Kako pokazuju i kvalitativni izvještaji o zemljama, pripadnici dijaspore iz BiH ostaju više vezani za mjesto rođenja i boravka prije odlaska nego za druga mjesta u BiH, uključujući veće gradove.

Osim toga, to je u skladu sa literaturom o translokalizmu i bitnosti identiteta zavičaja kod dijaspore iz BiH. 30 Porodične veze: prije i nakon odlaska u inostranstvo Ispitanike smo zamolili da procijene, na skali od 1 do 5 (1=veoma loše, 2=loše, 3=neutralno, 4=dobro, 5=veoma dobro), kvalitet veza među članovima porodice nakon odlaska u inostranstvo. Tri različita tipa veza su uzeta u obzir: suprug-supruga, djeca-roditelji i porodica-rodbina.

Od ispitanika koji su odgovorili na ovo pitanje većina je ocijenila sva tri tipa kao pozitivne prije odlaska iz BiH, što znači između 4,16 za odnos suprug-supruga, do 4,9 za djeca-roditelji odnos i 4,07 za porodica-rodbina.

Iako su sva tri tipa veza ostala prilično pozitivna nakon odlaska u inostranstvo, zanimljivo je spomenuti da je ocjena odnosa suprug-supruga jedina koja je veća (od 4,16 na 4,36). Ipak je potrebno spomenuti da je ovaj odnos ocijenjen prilično pozitivno na samom početku i da je promjena, iako pozitivna, mala.

Ranije studije o dijasporskim grupama su pokazale da migracija može popraviti odnos suprug-supruga zbog poboljšanja ekonomske situacije i društvenog statusa i veze sa suprugom.31 S druge strane, ocjena odnosa djeca-roditelji je manja (4,33) u odnosu na odnos prije odlaska u inostranstvo (4,9). Ovaj trend se može povezati za različitim kulturološkim očekivanjima i socijalnim prilagođavanjem roditelja koji su „Bosanci“ i djece koja poprime novi identitet koji je spoj dvije kulture ili identitet zemlje odredišta.

Isto tako, dobro je poznato da kada roditelji migriraju, naročito u zapadne i razvijene zemlje poput onih koje su uključene u ovo ispitivanje, imaju manje slobodnog vremena za djecu i stoga se kvalitet njihovog odnosa mora umanjiti. Isti obrazac se može primijeniti na odnose porodica-rodbina gdje je ocjena kvaliteta odnosa prije odlaska u inostranstvo (4,07) bila manja nakon odlaska u inostranstvo (3,6). Ovaj obrazac nije iznenađujući jer i kontakt i vrijeme provedeno s rodbinom se smanjuju sa migracijom i fizičkom udaljenošću, a može se očekivati da će se smanjiti i kvalitet odnosa.

Uticaj migracije na pojedince i porodice 

Migracija i raseljavanje su kompleksni procesi koji mogu rezultirati i korišću i gubitkom. Dok se većina koristi može iskazati materijalno, gubitak se često izražava subjektivnim izrazima. Na primjer, ispitanici su upitani kako je migracija uticala na njih i njihove porodice u kontekstu „koristi“ od toga da imaju mogućnost da urede svoje živote i pokrenu biznise u zemlji odredišta i BiH, da kupe nekretninu u zemlji odredišta i BiH, da poboljšaju profesionalni život i pristup obrazovanju za djecu.

Većina ispitanika su naveli pozitivne promjene kao rezultat migracije (posebno naglašavajući svoj profesionalni život i pristup obrazovanju za njihovu djecu). Izuzetak su ispitanici koji su dali negativne odgovore na pitanje o pokretanju biznisa u zemlji odredišta ili BiH.

Ipak, ništa ne ukazuje na to da su pripadnici dijaspore, koji su učestvovali u ovom ispitivanju, u početku bili zainteresirani za pokretanje biznisa, stoga bi ovaj nalaz trebalo potkrijepiti dodatnim istraživanjem.

MojaBiH/Oslobođenje

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE