Portal 072info

Koliko stanovnici BiH (ne)čitaju knjige?

„Postoji gori zločin od spaljivanja knjiga. Jedan od njih je njihovo nečitanje“, riječi su Josepha Brodskog, dobitnika Nobelove nagrade za književnost 1987. godine.
U skladu s ovom porukom, vrijeme je da preispitamo naš odnos prema knjizi u 2015. godini.

“Knjige su najljepši ukras stana, one su najveća vrijednost. Nauka, znanje i prosvjeta su najsigurnije bogatstvo jednog naroda i najmoćnije oružje u zaštiti slobode i dostojanstva i pojedinaca i naroda“, rekao je čuveni bh. učenjak i profesor na Islamskom fakultetu Husein Đozo, ukazavši da bez knjige nema uspjeha jednog naroda i države.

Koliko u našem vremenu stanovnici BiH (ne)čitaju knjige? Nažalost, o tome ne postoje relevantni podaci, za razliku od nekih susjednih zemalja. Možda je upravo odsustvo tih informacija pokazatelj problema koje imamo, nezainteresovanosti za općom kulturom stanovništva.

Iako znamo da redovno čitanje knjiga ima višestruke koristi, ipak nove generacije sreću i uživanje često traže u virtualnom svijetu ili besposlici. Posebno rastužuje činjenica da danas djeca čitaju sve manje, jer sve više vremena provode pred ekranima i smatraju da čitanje nije dovoljno “cool”. Broj djece i mladih koji ne čitaju knjige je u konstantom porastu i BiH tu nimalo ne zaostaje za poražavajućim svjetskim trendom.


‘Lijepa književnost’

Danas postoje različiti tipovi čitanja. Smanjilo se čitanje tzv. ‘lijepe književnosti’, a čitanje informacija s ekrana (televizija, računar, mobitel) drastično se povećalo. Svijet je bez tih uređaja današnjoj djeci i mladima postao potpuno nezamisliv. To potvrđuje anketa koju je sprovela britanska NCLE (Nacionalna fondacija za pismenost) pokazavši da izvan obavezne školske lektire jednu knjigu na mjesec pročita manje od polovine mladih Britanaca. Anketa u kojoj je ispitano 18.141 dijete u dobi od osam do 17 godina, pokazala je da su većini anketirane djece glavne “lektire” postali Youtube, Facebook i Twitter.

U razgovoru sa stanovnicima BiH jasno se vidi da je često ekonomski faktor taj koji odnosi prevagu. Nesređena materijalna situacija je lišila mnoge građane prilike da izdvoje novac za knjigu. S druge strane, porezi koji se nameću izdavačima dodatno otežavaju puštanje knjiga u promet. Problema je mnogo, a rješenja malo ko nudi. Preispitivanje našeg ličnog odnosa prema čitanju je možda prvi korak ka sretnijem ‘čitalačkom’ sutra.

Na pitanje da li i koliko čitaju knjige, ogroman broj ispitanika je izjavio da voli čitati, ali ne pronalazi vremena za knjigu zbog poslovnih i školskih obaveza. Pet ispitanika su izjavili da izdvajaju vrijeme svakodnevno za druženje s književnih djelima. Posebno zabrinjavaju slučajevi studenata koji su nakon napuštanja srednjoškolskih klupa prestali da čitaju. Ipak, dobar je znak i postojanje svijesti da bi se trebalo više čitati.

S druge strane, ispitanici koji i pored obaveza izdvajaju vrijeme za čitanje, otkrivaju tajnu da se uspjeh krije u dobroj organizaciji vremena. Ako ti je nešto dovoljno bitno, pronaći ćeš vrijeme. Ako ne, pronaći ćeš izgovor.

Apsolutna većina ispitanika je izjavila da uopće ne prati dnevnu niti revijalnu štampu, već da potrebne informacije pronalazi na internet portalima. Razlozi su često ekonomske prirode, besplatna dostupnost informacija na internetu, a potom određeno nepovjerenje prema bh. štampi.

Sigurno je da čitanje knjiga osigurava značajne koristi za zdravlje, memoriju i mentalne sposobnosti u svim životnim dobima, a koje se ne dobijaju boravkom na internetu.
Ljubitelji knjige su i bolji javni govornici, mislioci i prema nekim istraživanjima, općenito srećniji ljudi.

Stoga, odlučimo pronaći vremena i provesti barem neko vrijeme čitajući neko ugodno štivo.

Učinimo to radi sebe, a naše zdravlje, duša i um će nam biti zahvalni.

Al-Jazeera

Podijelite članak