Koliko su humanitarne organizacije u BiH “zaražene” koronom?

Koliko su humanitarne organizacije u BiH “zaražene” koronom? – Rad humanitarnih organizacija u BiH u vrijeme pandemije je otežan. Broj korisnika humanitarne pomoći je sve veći, a broj donatora sve manji. Nepotizam jedan od najvećih problema.

„Brojne humanitarne projekte koje smo planirali za ovu godinu smo morali obustaviti i prolongirati ih za neki drugi period. Umjesto tih projekata fokusirali smo se na osiguravanje pomoći brojnim zdravstvenim ustanovama, kompanijama, udruženjima i građanima u vidu potrebne zaštitne opreme, maski i dezinfekcionih sredstava”. Ovim riječima Maja Arslanagić iz Udruženja Pomozi.ba odgovara na pitanje: Koliko pandemija koronavirusa utiče na rad Udruženja Pomozi.ba.

Rad na terenu ove neprofitne humanitarne organizacije, koja svojim djelovanjem pomaže ugroženim ljudima na području cijele BiH, kako za DW kaže Maja Arslanagić, zbog koronavirusa je otežan i usporen.

Maja Arslanagić, Pomozi.ba

Pandemija korona virusa je svakako uticala na rad i poslovanje Fondacije Muharem Berbić (FMB) iz Sarajeva. Nove okolnosti su stvorile prostor za nove aktivnosti. Akcenat je stavlje na poljoprivredu jer je pandemija koronavirusa i ovoj humanitarnoj organizaciji, kao i mnogim drugim u BiH, donijela mnogo više korisnika, a manje donatora.

Adnan Mević, projektni menadžer FMB kaže da je rad Fondacije zbog smanjenja donacija otežan i da je “smanjena i podrška od strane različitih nivoa vlasti za nevladine i humanitarne organizacije. Sve ovo je uticalo na povećanje broja slučajeva na kojima smo prisiljeni djelovati, a u cilju stvaranja jednakih uslova za život svakog građana i građanke u BiH”.

Manje donacija, a više osoba kojim je potrebna pomoć

Udruženje Pomozi.ba je, poput drugih humanitarnih organizacija, također oöekivalo manji priliv donacija. Međutim, do značajnog smanjenja nije došlo. “Donacije pristižu tokom cijele godine, a brojne kompanije su zaista pokazale svoju društvenu odgovornost tokom ovog teškog perioda. Rekla bih da je korona virus ipak pokazao da smo u najtežim trenucima najsolidarniji, da smo empatični i da želimo pomoći drugima”, kaže Maja Arslanagić.

Adnan Mević, Fondacija Muharem Berbić

I u ovoj humanitaroj organizaciji se povećao obim posla jer je porastao broj onih koji su primorani zakucati na vrata humanitarnih organizacija. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u FBiH je od sredine marta do 20. jula otpušteno više od 23.000 radnika dok je u Republici Srpskoj bez posla ostalo više od 9.000 radnika.

Nepovoljna ekonomska situacija u BiH ostavlja trag i na rad humanitarnih organizacija. Tokom pandemije je smanjen broj donatora, a pojedini donatori sa kojima su čak potpisali i ugovore, zbog nedostatka sredstava su povukli svoje donacije. Samim tim i intenzitet projekata se smanjuje.

„Naši osnivači, Selma i Zijad Berbić su najveći donatori i zahvaljujući njima osmišljen je koncept rada i djelovanja Fondacije. Međutim, zbog velike potrebe prisiljeni smo da apliciramo s projektima, pokušavajući obezbijediti sredstva za različite potrebe naših korisnika”, kaže Adnan Mević.

Ulaganje u budućnost

Potrebe korisnika su velike i različite. Fondacija Muharem Berbić pored pomoći mladim bez roditeljskog staranja i osoba sa invaliditetom, akcenat stavlja na obrazovanje i stipendiranje studenata.

FMB: Osmjeh s njihovih lica ne smije nestati

“Mi u FMB smatramo da je obrazovanje ključ pomoću kojeg je moguće osigurati napredak cjelokupnog društva i zajednice”, kaže Adnan Mević i dodaje: “Mladi u u našoj zemlji su vrlo ambiciozni, pametni, spremni na rad. Međutim, usljed nedostatka prilika, usljed nepotizma, korupcije i stranačkog zapošljavanja ostaju bez posla, a samim tim i bez sigurnosti za budućnost. Zbog toga se, nakon nemogućnosti pronalaska zaposlenja, odlučuju da napuste zemlju. Također, obrazovni sistem BiH ne prati potrebe tržišta rada, pa tako su mladi, koji su završili formalno obrazovanje, teško konkurentni na tržištu rada. ”

Kroz stipendiranje studenata, pružanjem podrške pri sticanju radnog iskustva, volonterskim programima, programima zapošljavanja, jačanjem kapaciteta kroz različite edukacije i pomoć pri formalnom obrazovanju, omogućava se da korisnici stipendija budu konkurentniji na tržištu rada i brže pronađu zaposlenje.

“Među generacijama naših stipendista imamo osobe koje su pronašle zaposlenje i koji su odlučili ostati u našoj zemlji. Čak što više, odlučili su da dio svoje plate doniraju Fondaciji Muharem Berbić kako bismo nastavili stipendirati učenike i studente”, kaže Mević.

Problemi, pomoć i politika

Svoje misije, uprkos pandemiji koronavirusa uspijeva realizirati i Udruženje Pomozi.ba. “Manje probleme nam predstavljaju ljudi koji zapravo otežavaju ono što radimo i to različitim pokušajima prevara, lažnim predstavljanjima, pokušajima zloupotrebe donacija i imena našeg Udruženja. Međutim i s tim smo se do sada uspješno borili”, sa vidnom dozom zadovoljstva ističe Maja Arslanagić.

Redovi ispred javnih kuhinja. Ova fotografija je nastala u aprilu 1994. godine. Javne kuhinje u BiH i danas postoje.

Humanitarne organizacije u BiH su u vrijeme pandemije priskočile u pomoć i drugim humanitarcima. “U ovoj godini smo sarađivali sa više od 50 partnerskih organizacija, udruženja, ustanova i grupa volontera koje su nam pomogle da naši paketi i druga vrsta pomoći stigne do najudaljenijih dijelova BiH i to baš onim ljudima kojima je to najpotrebnije”, kaže za DW Maja Arslanagić.

Oni kojima je pomoć najpotrebnija ipak nisu većina od koje se može proftirati na izborima. Možda je to jedan od razloga zbog kojih izostaje pomoć zvanične politike.

„Kada govorimo o političkom sistemu, problem je i neprovođenje zakona, pogrešna tumačenja zakonskih odredbi, nerazumijevanje nadležnosti pojedinih institucija. Iako se ovo ne čini kao problem koji može uticati na naš rad, isti nam indirektno stvara dodatna opterećenja, jer nas usporava u rješavanju konkretnih problema. Tu možemo navesti i sporost administracije, glomazan javni aparat i slično”, kaže Mević  i ističe da je “možda najveći problem sa kojim se suočavamo jeste problem nepotizma i korupcije u našem društvu.”

Nepotizam, korupcija, teška ekonomska situacija, sve veći broj korisnika humanitarne pomoći, a sve manje donacije u vrijeme pandemije i predizborne kapanje u BiH, i dalje će znatno uticati na djelovanje humanitarnih organizacija u BiH. Zemlji u kojoj veliki broj ljudi upravo živi zahvaljujući njima.