Koliko treba da nas brine omikron, novi soj koronavirusa?

Novi soj koronavirusa nazvan omikron, koji je najpre identifikovan u Južnoafričkoj Republici i ubrzo se proširio po evropskim i azijskim državama, izaziva zabrinutost u cijelome svijetu s obzirom na velik broj mutacija koje doprinose njegovom bržem širenju, mogu znatno da smanje efikasnost vakcina, da povećaju rizik od ponovne zaraze, pa čak i da izbjegnu antitijela.

Vijest o novoj varijanti navela je u petak brojne države da uvedu nova ograničenja putovanja, a farmaceutske tvrtke da još više ubrzaju rad na prilagodbi cjepiva i ustanove koliko postojeća cjepiva štite cijepljene osobe od covida-19.

Što zabrinjava znanstvenike?

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u petak je B.1.1.529 ili omikron klasificirala kao “zabrinjavajuću SARS-CoV-2 varijantu”, objavivši da se može širiti brže od ostalih oblika koronavirusa.

U svijetu je i dalje dominantna delta varijanta. U Sjedinjenim Državama ona čini 99,9 posto, no još nije poznato hoće li omikron uspjeti ‘istisnuti’ deltu, rekao je dr. Graham Snyder, epidemiolog i direktor odjela za prevenciju infekcija Medicinskog centra Sveučilišta u Pittsburghu.

Zasad se zna da nova varijanta ima više od 30 mutacija u dijelu virusa što ga ciljaju postojeća cjepiva, a dosadašnja ih imaju do 10. Također se sumnja da je u Južnoafričkoj Republici upravo zbog ove varijante porastao broj novozaraženih.

Zbog omikronovih mutacija određene će vrste liječenja covida-19, uključujući terapiju antitijelima u prevenciji i liječenju bolesti, vjerojatno postati neučinkovite, rekao je dr. David Ho, profesor mikrobiologije i imunologije na Sveučilištu Columbia.

No eksperimentalne antivirusne pilule, poput Paxlovida tvrtke Pfizer i Merckova molnupiravira ciljaju dijelove virusa koji se kod omikrona nisu izmijenili, zbog čega bi upravo ti lijekovi mogli postati još važniji ako se pokaže da je ugrožen imunitet koji je u pacijenta nastao cijepljenjem ili prebolijevanjem bolesti.

Nepoznanice

Znanstvenici kažu da bi moglo proći još nekoliko tjedana prije nego što budu u stanju definirati tip bolesti koju uzrokuje ova varijanta koronavirusa, dok ne utvrde u kolikoj je mjeri zarazna i koliko se već uspjela proširiti.

Neki ukazuju na to da je i neke druge varijante, isprva proglašene zabrinjavajućima, poput bete (također prvi put otkrivene u Južnoafričkoj Republici), u konačnici zamijenila delta.

No najveće pitanje i nepoznanica za znanstvenike je sljedeće – hoće li zaštita cjepivom, a poznato je da je u svijetu dosad dano gotovo 8 milijardi doza, i dalje biti učinkovita i hoće li osobe koje su preboljele covid biti imune na zarazu omikronom.

Stručnjaci još ne znaju ni hoće li omikron izazvati manje težak ili još teži oblik covida-19 u usporedbi s ostalim sojevima koronavirusa.

Kako najbolje reagirati?

Omikron još nije identificiran u Sjedinjenim Državama, no vjerojatno je već prisutan i ondje, smatraju znanstvenici.

Čak i bez te nove varijante koronavirusa, stopa zaraze covidom u Sjedinjenim Državama porasla je u posljednjih nekoliko tjedana, uglavnom u sjevernim dijelovima zemlje. Stručnjaci kažu da je to zato što ljudi zimi više borave u zatvorenim prostorima.

Neke su države odmah odlučile ograničiti putovanja iz Južne Afrike.

Uz ograničenja koja je propisala vlada, pojedinci bi i sami trebali procijeniti koliko su podložni obolijevanju od covida i jesu li u opasnosti od zaraze kada donose odluke o putovanjima u vrijeme zimskih praznika, rekao je dr. Snyder.

I on i njegovi kolege ističu da cijepljenje treba ostati prioritet unatoč tomu što još nije poznato je li i koliko cjepivo učinkovito u slučaju zaraze omikronom.

Istodobno bi svi trebali nastaviti nositi zaštitne maske, izbjegavati gužve, redovito provjetravati prostorije i prati ruke.

“I dalje su nam na raspolaganju svi oni alati koji djeluju u slučaju bilo koje varijante”, podsjetio je dr. Eric Topol, direktor Instituta Scripps Research Translational Institute u La Jolli u Kaliforniji.