Kolumna Nedima Sladića: Evo kakvo nas vrijeme očekuje u narednom periodu

67D2B439 6CD5 4768 8BD6 C2E214F9F094

Pred nama je izraženija promjena vremena, intenzivnije padavine u Hercegovini i lokalna pojava bujica, sve više saharskog pijeska na nebu, a potom aprilsko zahlađenje, najavljuje u svojoj kolumni za N1 Nedim Sladić, meteorolog Nove BH.

Ovogodišnji mart pamtit ćemo najprije po ledenom početku, a potom i po dugotrajnijem periodu stabilnog vremena pri čemu smo mogli uživati i u obilju sunčanog vremena. Međutim, sušni period koji je započeo početkom 2022. godine, suh zrak, tlo, sve više temperature i povremeno umjeren vjetar tokom dana poslužili su kao idealan recept za nastanak požara, koji su u protekloj sedmici, kao malo kada u ovo doba godine, zahvatili veći dio Bosne i Hercegovine, a većina njih nažalost se i izmakla kontroli, pri čemu je naročito stradala višedecenijska i od krucijalnog značaja za proizvodnju kisika crnogorična šuma na području sjeverne Hercegovine. Trenutni nadljudski napori nisu u mogućnosti stati u kraj vatrenoj stihiji pa je dobra vijest da ćemo priču o požarima zaključiti sutra (srijeda), i to najprije u Hercegovini, budući da slijedi izraženija promjena vremena koja će donijeti spas s neba – padavine od poslijepodevnih sati, no iako će ih biti i više nego dovoljno da ugase požare, novi problem se može pojaviti i to već do kraja sedmice, no na sreću i ne previše rasprostranjen.

Ukoliko upitamo većinu da li je ovaj mart bio suh ili vlažan, oba odgovora će biti djelomično tačna. Razlog tome je paradoks koji dobijamo upravo na kraju ovog mjeseca – količine padavina koje će u samo dva dana donijeti mjestimično u Hercegovini i jugozapadnoj Bosni količinu padavina koja u prosjeku padne za jedan cijeli mjesec, dok će u većem dijelu Bosne zahvaljujući znatno manjim količinama padavina ovogodišnji mart ostati sušniji od prosjeka, a na sjeveroistoku Bosne i značajno sušniji.

Pređimo na detaljnu analizu, s kojom ćemo predočiti korak po korak kako dolazimo do prognoze vremenskih prilika nad Bosnom i Hercegovinom, ali i nad širim područjem Europskog kontinenta. Za prognozu vremena scroll down na sami kraj teksta.

1. Analiza položaja mlazne struje

Razlog izraženije promjene vremena, pa i same klasifikacije padavina, leži u prostranoj visinskoj dolini sa sjeverozapada koja se osom produbljuje preko Francuske sve do sjeverne Afrike, pri čemu u naša područja sa prednje strane sistema u vrlo izraženoj jugozapadnoj visinskoj struji pristiže sve vlažniji zrak uz veću depoziciju saharskog pijeska, zbog čega će nam nebo iz dana u dan biti sve mutnije i karakteristične žute boje. Jaka visinska strujanja, brzinom veća i od 250 km/h na oko 9 i 10 kilometara visine (nivo od 200 do 300 hPa) potvrđena su kroz zgusnute crne linije – izobare, s kojim se usisava velika količina saharskog pijeska (Figura 1), a koju možemo vidjeti i na karti smjera vjetra na istoj visini (Figura 2).

Izvor : ECMWF

Figura 1: Mlazna struja prikazana na atmosferskom stubu između 9 i 10 kilometara visine (200-300 hPa) za četvrtak, 31.03.2022 u 00:00. Konturno crnim linijama – pritisak na navedenoj visini (hPa); strelice – smjer vjetra na navedenoj visini; obojeno – brzina vjetra na navedenoj visini (bijelo – najniže, plavo – najviše, izraženo u m/s). Primjetno produbljenje doline kroz polje izobara (crnih linija) od Skandinavije preko Francuske i Španije sve do sjeverozapada Afrike, odakle snažni vjetrovi po visini (zelene nijanse) vrše depoziciju, odnosno transport većih količina saharskog pijeska prema većem dijelu Balkana i jugoistočne Europe, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.

Figura 2: Pritisak sveden na nivo mora (hPa – prikazano konturno); strelice na atmosferskom stubu između 9 i 10 km visine (200-300 hPa) i smjer vjetra na navedenoj visini; obojeno (m/s) – brzine vjetra na atmosferskom stubu između 200 i 300 hPa (9 i 10 km visine) za četvrtak, 31.03.2022. u 00:00. Jasno se oslikava kroz strujnice (strelice) produbljena dolina do sjevera Afrike, odakle snažnim vjetrovima pristižu veće količine saharskog pijeska u Bosnu i Hercegovinu, te područje jugoistočne Europe (zelene nijanse pokazuju vrlo izražene brzine vjetra).

Potvrda prisustva saharskog pijeska vidljiva je i na Figuri 3. Saharski pijesak već je pristigao u Bosnu i Hercegovinu što se danas moglo uočiti po zamućenom nebu, a zajedno sa približavanjem ciklonalnog utjecaja iz Sredozemlja praćen već spomenutim izraženijim jugozapadnim visinskim strujanjem pristižu još veće količine pijeska u narednih 24 do 48 sati, pri čemu će ga biti najviše iznad naše zemlje u četvrtak, onda kada preko naših krajeva se premjesti ciklona sa pripadajućom frontom dalje na sjeveroistok. Zato ćete na vašim limenim ljubimcima i prozorima uočiti i dosta žućkastih, odnosno crvenkastih tragova, a na našem području zadržao bi se do 03.04.2022. kada će ga od naših krajeva otjerati sjeverni vjetrovi na jugoistok.

Izvor : SKIRON-Univerzitet u Atini

Figura 3: Prikaz depozicije pustinjskog aerosola iz područja sjeverne Afrike prema Europskom kontinentu. Primjećujemo da uslijed izraženijeg visinskog vjetra veći dio Europe je prekriven saharskim pijeskom.

2.VREMENSKI SISTEMI I VJETAR NA 5,54 km VISINE TE TEMPERATURNO POLJE NA 1,5 km VISINE (850-500 hPa)

Nivo odakle posmatramo definisanje vremenskih prilika nalazi se na oko 5,54 kilometara visine, tj. 500 hPa stubu (tzv. nedivergentni nivo), budući da se smatra da je to nivo odakle se vremenski sistemi približno kreću sa smjerovima vjetrova na navednoj visini, a često je lijepo uočljiv i na visini od 3 kilometra visine (700 hPa). Uz ovo polje vezat ćemo i ponašanje temperatura zraka u nižim slojevima atmosfere, odnosno temperature na približno 1,5 km visine, tj. 850 hPa stubu. Na ovim nivoima, dakle, možemo vidjeti u kom smjeru se kreću brojni sistemi na jednom širem području, ali i ponašanje temperatura zraka koje se održavaju na prizemne slojeve atmosfere, odnosno slojeve u kojem obitavamo. Predočimo li to vizualom, primjetit ćemo, kao i na polju između 200 i 300 hPa, produbljenu dolinu, preciznije termobaričku dolinu, sve do sjeverozapada Afrike, odakle prema našim krajevima priječe topao, ali i vlagom sve vlažniji zrak s njene prednje strane (toplota je prikazana žutim, narandžastim i crvenim bojama), dok se hladna zračna masa zadržava nad sjeverom i sjeverozapadom Europskog kontinenta (prikazan u plavim i zelenim nijansama). Da su vjetrovi (strujanje zraka) i ovdje prilično izraženi pokazuju nam i zgusnute izobare, odnosno ove crne konturne linije, s kojim pristiže sve vlažniji zrak, naročito od srijede poslijepodne prema večeri s područja zapadnog Sredozemlja prema Jadranu i Hercegovini, pri čemu se prognoziraju veće količine padavina na području jugozapadne Bosne te većeg dijela Hercegovine uz uzajamni utjecaj niskog zračnog pritiska, izraženo strujanje te blizinu položaja mlazne struje, mjestimice i preko 100 mm oborinskog taloga u manje od 24 sata, naročito u planinskim oblastima jugozapadne Hercegovine (Čabulja, Čvrsnica, Velež, Prenj).

Izvor : ECMWF

Figura 4: Prikaz karte visinskih polja na visini od 5,54 km visine (500 hPa). Konturno, crne linije (gpdam) – geopotencijalna vrijednost; obojeno (°C) – temperature na stubu visine od 1,5 km (850 hPa). Bosna i Hercegovina nalazi se sa prednje strane prostrane termobaričke doline pri čemu u naše krajeve pritječe topao i vlagom bogat zrak.

Da bismo vidjeli razlog zašto će se velike količine vlage nakupiti nad područjem Bosne i Hercegovine, najbolje je pogledati kompozit polja vlage na srednjem nivou atmosfere – odnosno na poljima od 5,54 km visine (500 hPa), na 3 kilometra visine (700 hPa) te na nižem nivou atmosfere, odnosno na oko 1,5 km visine, (850 hPa) budući da na ovoj visini se nalazi i većina naših planina, a na kojoj ćemo lijepo uočiti pritjecaj vlažnog zraka nad Dinaride koji će prikupiti glavninu pristiglog vlažnog zraka, i zbog čega će se najviše padavina upravo ispadati nad ovim područjem.

Ono što možemo primijetiti sa narednih vizuala jeste da u naše krajeve pristižu velike količine vlažnog i nestabilnog zraka iz južnog Sredozemlja, pri čemu bosanskohercegovačko nebo prekrivaju oblaci u velikoj mjeri (Figura 5), no ono što je više evidentno je da su slojevi zraka prema nižim nivoima atmosfere u Bosni siromašniji vlagom (Figura 6 i 7). Razlog tome jeste isušivanje slojeva zraka od vlage, kako spuštanjem u ravnicu zrak ubrzava, a samim tim zagrijava i isušuje. Zbog specifičnog položaja Dinarskog sistema koji je normalno položen u odnosu na strujanja, glavnina vlažnog zraka upravo se nakuplja nad njenom navjetrinskom stranom, odnosno na potezu južno od Bugojna, Sarajeva i sjeverne padine Bjelašnice prema Hercegovini, pri čemu u ovakvim okolnostima Hercegovina i jugozapadna područja najviše profitiraju sa većom količinom padavina, a nerijetko su one i intenzivnije. Razlog tome je vertikalno uzdizanje zraka nad prirodnom preprekom, koja se dodatno u višim slojevima atmosfere hladi, širi i kondenzuje, što nerijetko dovodi do obilnijih izljeva padavina, naročito u rejonu Čvrsnice, Čabulje, Veleža, ali i Prenja, pri čemu su ova područja rizična za lokalna bujična plavljenja ukoliko za veoma kratko vremensko razdoblje padne veća količina padavina u kratkom vremenskom intervalu, a naročito ukoliko su prethodno navedena područja opožarena i predstavljaju manjak zelenila za upijanje viška vlage, pri čemu dolazi do velikih erozija tla.

Izvor : Figura 5

Figura 5: Karta prisutva vlage na 5,54 km visine (500 hPa) za četvrtak, 31.03.2022. u 00:00. Obojeno (stepenasto povećanje – od zelene prema plavoj); strelice smjer vjetra na 5,54 km visine (500 hPa). Primjetne veće količine vlažnog i nestabilnog zraka nad područjem Sredozemnog i Jadranskog mora, koje prati izraženo jugozapadno strujanje.

Izvor : Figura 6

Figura 6: Kao i Figura 5, samo na 3 kilometra visine (700 hPa). Primjetno prikupljanje vlage u Dinaridima, na njenoj navjetrinskoj strani prikazana plavim nijansama.

Figura 7: Kao i Figura 5 i 6. samo na 1,5 km visine (850 hPa). Primjetno je isušivanje nižeg sloja od vlage kako se glavnina vlažnog zraka nakuplja nad navjetrinskom stranom Dinarida, a silaskom preko zavjetrinske se zrak isušuje zahvaljujući ubrzavanju i zagrijavanju.

3. Prizemna situacija zračnog pritiska

Da bismo našu analizu upotpunili zaključcima, važno je pogledati i utjecaj prizemnog nivoa atmosfere. Sinoptička situacija će nam u prizemlju najbolje otkriti položaje frontalnih sistema, polja niskog i visokog zračnog pritiska na osnovu kojih ćemo upotpuniti cjelokupnu sliku. Ono što možemo primjetiti sutra je približavanje poremećaja iz zapadnog Sredozemlja prema našim područjima uz postepeno jačanje vjetra, kako jača i razlika u pritiscima, a sve povezano uzajamno i sa temperaturnim razlikama između svježijeg zraka nad srednjom Europom te toplijeg s jugoistoka. Iako nije vidljivo na prizemnim kartama, jeste na visinskim prisustvo frontalne zone koja talasa preko zapadnog Sredozemlja, a u prizemnom sloju primjetnija je u četvrtak kroz tzv. stacionarnu frontu (na karti – trokutići i krugovi naizmjenično postavljeni na liniji fronta) položeni preko južnog dijela Apeninskog ali i Balkanskog poluotoka, što nam govori da su između dvije zračne mase strujanja položena paralelno. Stacionarna fronta, kako joj i samo ime kaže, pokazuje karakteristike sporog kretanja, odnosno djelovanja nad jednim područjem duže vremena, što posljedično može dovesti do obilnih količina padavina u kratkom vremenskom periodu (Figura 8). U četvrtak, 31.03. ciklona sa pripadajućom frontom premješta se iz Jadrana preko Bosne i Hercegovine dalje na sjeveroistok, no u novom nizu nalazi se serija novooformljenih ciklona koje će sve do 03.04. utjecati na vrijeme u našim krajevima. Ono što je primjetno početkom aprila jeste da bi se visinska dolina dodatno produbila i oformila visinsku ciklonu nad zapadnim Sredozemljem i koja bi odmicala preko Apeninskog poloutoka, pri čemu bi počeo u naše krajeve pritjecati i osjetno hladniji zrak sa sjeverozapada s kojim dolazi do osjetnijeg pada temperature zraka. Ovo možemo uočiti i na prizemnoj karti u kojoj je vidljiva tzv. fronta okluzije – odnosno završni stadij jedne ciklone (na slici ljubičasta linija), pri čemu će doći do istiskivanja toplog zraka u slobodnu atmosferu koju mijenja hladniji zrak, a što za posljedicu nerijetko ima intenzivnije padavine (Figura 9).

Izvor: Deutscher WetterDienst

Figura 9: Sinoptička karta nad Europom i pripadajuće frontalne plohe za četvrtak, 31.03.2022. u 12:00. Nad Jadranom, Apeninskim i Balkanskim poluotokom uz prateći prvi centar ciklone (T) pložena je paralelno u odnosu na strujanje stacionarna fronta, a s prednje strane nama pritječe topao i vlagom bogat zrak. Hladniji zrak zadržava se na liniji hladnog fronta (linija s plavim trokutićima) položena preko centralne Europe.

Figura 10: Sinoptička karta nad Europom i pripadajuće frontalne plohe, kao i Figura 9, ali za petak, 01.04.2022. u 12:00. Nad Jadranom postepeno popunjavanje ciklone, završni stadij ciklone – front okluzije (prikazan ljubičastom linijom) i njeno odmicanje na istok, dok sa zapada iz Đenove pristiže nova ciklona, koja se tokom 01. i 02.04. premješta preko Apeninskog poluotoka na jugoistok, pri čemu naša zemlja potpada pod hladni, zadnji sektor ciklone. Po visini prodire hladniji zrak, zahvaljujući dodatnom produbljenju visinske doline i odmicanju visinske ciklone na jugoistok.

4. Prognoza vremena

Na kraju, na osnovu svega izvedenog, nastaje i tekstualna prognoza.

U srijedu, 30.03.2022. prognozira se postepeno naoblačenje koje će do jutra zahvatiti zapadna područja naše zemlje, kako po visini pritječe osjetno vlagom bogatiji zrak po visini, pri čemu u Krajini, a naročito pograničnim područjima s Republikom Hrvatskom, te na jugozapadu Bosne i u Hercegovini preovladava pretežno oblačno vrijeme, a u ostatku zemlje barem djelomice, na sjeveroistoku, istoku i djelomično u centralnim područjima Bosne ujutro prolazno i pretežno sunčano vrijeme uz dosta visoke koprenaste naoblake. Od prijepodneva prema sredini dana postepen porast naoblake u većini područja, no do pred kraja dana ostaje suho. S približavanjem utjecaja ciklone pojačava se i pritjecaj sve vlažnijeg zraka te jača visinsko strujanje, pri čemu se u poslijepodnevnim satima u Hercegovini i jugozapadnim područjima Bosne prognozira kiša. Prema večeri, kiša je u slabijem obliku moguća i na području sjeverne i sjeverozapadne Bosne, dok se s pojačavanjem visinskog strujanja pojačava i izravan dotok vlažnog zraka prema području Hercegovine, što u interakciji sa navjetrinskom stranom Dinarida će tokom večernjih sati i naročito u noći na četvrtak usloviti izraženije hlađenje, širenje i kondenzovanje zraka, pri čemu dolazi do vertikalnog razvoja oblaka i obilnijih izljeva padavina, nerijetko praćeni i grmljavinom. Bez padavina izgledno u istočnim područjima Bosne. Vjetar usljed sve izraženije razlike u pritiscima bit će u pojačanju i u većem dijelu zemlje očekuje se umjeren do jak jugo, na planinama povremeno i sa olujnim udarima. Jutarnja temperatura uglavnom od 5 do 11, na području Gradačca i Bihaća, gradova koji su osjetljiviji na južinu i do 14 °C, a dnevna od 15 do 19, na sjeveroistoku Bosne do 22 °C.

U četvrtak, 31.03.2022. na vrijeme u Bosni i Hercegovini utječe utjecaj prednje strane ciklone sa pripadajućim stacionarnim frontom, pri čemu usljed izraženih visinskih strujanja na jugu, jugozapadu, jugoistoku te sjeveru Hercegovine se prognoziraju intenzivnije padavine, nerijetko praćene obilnijim izljevima i grmljavinskim procesima, a kiša se usljed prelaska centra ciklone preko Bosne i Hercegovine prognozira i na zapadu, sjeverozapadu i dijelom na sjeveru Bosne. Sjevernije od južne padine Bjelašnice jugozapadno strujanje za posljedicu ima prelaskom preko sjeverne padine Dinarida isušivanje zraka, odnosno fenski karakter pa u centralnim, istočnim i sjeveroistočnim područjima Bosne preovladava barem djelomice sunčano vrijeme uz promjenjivu oblačnost. Obilne padavine u kratkom vremenskom intervalu već mogu u podnožju masiva sjeverne Hercegovine uzrokovati lokalna bujična plavljenja, naročito na području koja su prethodno bila opožarena, jer tlo neće imati mogućnost upiti veću količinu vode. Prognozirane količine padavina (24h/mm): istok, sjeveroistok i djelomično centralna Bosna: 5 do 10, lokalno do 20, ostatak Bosne od 10 do 20, na sjeverozapadu lokalno do 40 mm, u Hercegovini od 60 do 100, na planinskim masivima Čabulje, Čvrsnice, Prenja i Veleža lokalno i do 150 mm, s kojim se ozvaničava velikim dijelom kraj suše u Hercegovini. Zbog navedenih količina padavina u kratkom vremenskom intervalu, Federalni hidrometeorološki zavod je za Hercegovinu i jugozapad Bosne izdao crveni, najveći stepen meteoalarma, a priopćenje možete pročitati OVDJE.

Vjetar umjeren do jak, povremeno i sa olujnim udarima južnog smjera. Jutarnja temperatura većinom od 10 do 17, a dnevna od 14 u južnoj Hercegovini do 18 u centralnim i sjevernim područjima Bosne, a na sjeveroistoku i istoku Bosne do 22 °C.

U petak, 01.04.2022. većinom pretežno oblačno vrijeme sa kišom. Intenzivnije padavine u Hercegovini i jugozapadu Bosne. Na sjeveroistoku, istoku te djelomično centralnim područjima Bosne zahvaljujući fenskom utjecaju intervali djelomične vedrine. Vjetar umjeren do jak južnog smjera. Jutarnja temperatura od 7 do 13, a dnevna od 13 na jugu Hercegovine do 17 u centralnim područjima Bosne, a na sjeveroistoku Bosne do 20 °C.

Prema trenutnim pokazateljima, od 02.04.2022. u Bosni i Hercegovini slijedi pad temperatura zraka i zahlađenje uslovljeno premještanjem hladne fronte i produbljivanjem visinske doline. Izgledno je da bi usljed pada temperature kiša na planinama prešla u susnježicu i snijeg, najprije na sjeverozapadu Bosne, no ostaje i dalje prilično nejasno hoće li snijeg posjetiti i niža područja Bosne. O tome svakako ćemo više govoriti za koji dan, kada se situacija iskristališe.

N1

Prethodni članakBritanski ataše: Rusi nisu uspjeli opkoliti Kijev
Sljedeći članakPar se vjenčao u devetoj deceniji života