Kome je u interesu nedonošenje Zakona o plaćama u ZDK-u?

Stupanjem na snagu federalnog Zakona o plaćama 2010. godine, niži nivoi vlasti su u roku od 90 dana imali obavezu usvojiti Zakon o plaćama. Tragom ovoga, unazad nekoliko godina Sindikat državnih službenika i namještenika kantonalnih organa uprave i sudske vlasti traže donošenje Zakona o plaćama i naknadama državnih službenika i namještenika ZDK-a, odnosno usklađivanja plaća sa federalnim Zakonom o plaćama, isto radno mjesto – isti koeficijenti.

Tražeći Zakon o plaćama otvara se Pandorina kutija i i na vidjelo izlaze sve nelogičnosti isplate plaća u Kantonu. Primjećuje se ogromna razlika u plaćama između uposlenika. Plaće rukovodećih državnih službenika veće su i za 1.300 KM od drugih uposlenika sa istom stručnom spremom, i to su ubjedljivo najveće plaće u Federaciji, dok stručni saradnici (VSS) imaju najmanje plaće, što postaje ogromna prepreka za usvajanje zakona. Isplata plaća na ovaj način traje zadnjih deset godina.

I pored navedenog, kantonalna Skupština je usvojila Nacrt Zakona o plaćama 29. septembra 2017. godine nakon čega je provedena javna rasprava i Zakon u formi prijedloga upućen na Skupštinu 17. januara. Sjednica Skupštine je prekinuta upravo na trećoj tački dnevnog reda – Nacrt Zakon o plaćama. Nastavak Skupštine se očekuje sutra (srijeda), a ishod je krajnje neizvjestan.

Na jednoj strani je 1.200 uposlenika koji željno iščekuju usvajanje Zakona o plaćama (i među ovim uposlenicima ima onih koji će dobiti manju plaću) a na drugoj strani 71 rukovodeći službenik koji ne želi usvajanje zakona ni po koju u predloženoj formi od strane Vlade ZDK.

Da li će nakon toliko godina takvog obračunavanja plaća, davanja povlastica rukovodećih državnih službenicima, državni službenici i namještenici ostati zarobljeni od strane viših interesa politike, bijelog hljeba, profesionalizacije i rukovodećih državnih službenika?

Postavlja se pitanje da li neko može biti iznad Zakona? Da li će eventuanim neusvajanjem Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti ZDK-a u obliku kakav je predložen od strane Vlade, odgovorni za provođenje zakona reagovati i da li će to biti signal Tužilaštvu da istraži? Pitanje je zašto to do sada nije bio signal Kantonalnom pravobranilaštvu čiji je zadatak da štiti interese Kantona, da reaguje.

Sutrašnja sjednica Skupštine će pokazati jesu li rukovodeći državni službenici (njih 71) koje je postavila politika, jači od 1.200 uposlenika i zastupnika u kantonalnoj Skupštini.

Oslobođenje